Moraju li penzioneri da čekaju 2023. za novo usklađivanje penzija?

Penzije su u januaru usklađene 5,5 odsto, a međugodišnja inflacija bila je 9,1, odsto. Jasna Petrović-Stojanović za Politiku piše o tome da li penzioneri moraju da čekaju 2023. za novo usklađivanje penzija.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Iako će cene nastaviti da rastu, postoji bojazan da će tek januara 2023. biti novo usklađivanje penzija.

Jorgovanka Tabaković, guvernerka Narodne banke Srbije rekla je nedavno da je Srbija s međugodišnjom inflacijom od 9,1 odsto na začelju Evrope. Ocenila je da takav rast cena nije slučajnost, već rad.

Ova izjava je zabrinula je pojedina penzionerska udruženja. Postavlja se pitanje da li to znači da je januarsko usklađivanje penzija od 5,5 odsto inflacija već pojela. Budući da će inflacija očigledno nastaviti da raste, šta će biti sa primanjima penzionera do januara 2023. kada tek sledi novo usklađivanje.

Statistički podaci Fonda PIO

Prema statističkim podacima Fonda PIO, prosečan iznos penzija za februar 2022. godine je 30.977 dinara.

Uučešće prosečne penzije u prosečnoj plati bez poreza i doprinosa za 2021. godinu, za sve kategorije penzionera, iznosi 39,3 odsto. Učešće penzije u prosečnoj zaradi kod kategorije zaposlenih je 41,9 odsto. Kad se poredi sa kategorijom samostalnih delatnosti, penzija iznosi 37,6 odsto prosečne plate. Najlošiji odnos je kod kategorije poljoprivrednih penzionera – 16,9 odsto.

Penzionerska udruženja traže vanredno usklađivanje penzija

Učešće prosečne penzije u prosečnoj plati sve manje

Predsednik Saveza penzionera Srbije prof. dr Andreja Savić ocenjuje da se nalazimo u vakuumu zbog svih okolnosti – kovida, rata u Ukrajini, čekanja da se obrazuje nova vlada. Penzionere sada nema ko da čuje.

„Čim se formira nova vlada insistiraćemo da se susretnemo sa nadležnim ministrima kako se ne bi čekao januar 2023. da se prinadležnosti usklade“

Savić za Politiku kaže da penzije treba da se vrate na nivo od 50 odsto prosečne zarade. Podsećamo, nekada su udruženja penzionera insistriala da prosečna penzija ne može biti manja od 60 odsto prosečne plate.

Predsednik Saveza penzionera ocenjuje da će učešće prosečne penzije u prosečnoj plati biti još manje. Prethodna vlada nije ništa uradila da do toga ne dođe iako je bilo obećanja da će se postojeća švajcarska formula izmeniti i da će u većem procentu pratiti rast zarada.

Većina penzionera egzistencijalno ugrožena

Jovan Tamburić, predsednik Udruženja sindikata penzionisanih vojnih lica kaže da je većina penzionera u Srbiji egzistencijalno ugrožena, napominje.

Tamburić kaže da se iza saopštenja guvernerke NBS o najmanjoj međugodišnjoj inflaciji u Evropi prikrivaju podaci Eurostata. Prema zavodu za statistiku EU, rast cena hrane u Srbiji 2021. iznosio je 14,5 procenata. To znači da je bio tri puta veći od prosečnog rasta cena hrane u EU.

Prvi put od 2012. godine prosečna penzija u odnosu na prosečnu platu je u januaru 2022. bila svega 40 odsto. Postoji tendencija da taj odnos do kraja godine još više padne. Odnos prosečne penzije prema prosečnoj zaradi je, od 60 odsto u 2012. godini, pao za više od 20 procenata. Tamburić je istakao da su samo u 2022. usklađivanjem po izmenjenoj švajcarskoj formuli penzioneri oštećeni zbog inflacije i rasta plata u drugoj polovini 2021. za najmanje 6,3 odsto.

Predsednik USPVLS navodi da je oko 15 procenata penzionera primorano da dodatno radi zbog nemaštine. Iako je svim penzionerima u predizbornoj kampanji podeljeno po 20.000 dinara, to nije bilo dovoljno da se stvarnost penzionera ulepša ni na nekoliko dana, kaže Tamburić.

Više od 750.000 ili oko 45 odsto penzionera u Srbiji prima manje od 24.000 dinara. Ovoliko bi trebalo da iznosi egzistencijalni minimum ili prag siromaštva, kaže Tamburić. U još većoj bedi je 150.000 poljoprivrednih penzionera. Oni dobijaju upola manje od egzistencijalnog minimuma.

Učešće penzija u BDP-u palo je s 13 na 9,5 odsto, a penzijski fond se uglavnom puni novcem od uplata doprinosa.

„Zakonskih uslova i novca za podizanje najnižih penzija je bilo, ali je proteklih godina neselektivno podeljen i građanima kojima nije bio neophodan“, kaže Tamburić.

Nije vreme za penzionere

Ljubiša Babić, generalni sekretar Udruženja sindikata penzionera Srbije kaže da se znalo i početkom godine, da usklađivanje penzija od 5,5 odsto, koliko je penzionerima pripalo po švajcarskoj formuli, neće biti ni dovoljno, ni pravično.

„Znalo se da taj iznos neće pokriti povećanje troškova života. Na sve zahteve koji su upućivani vladi i odgovornim ministarstvima za razgovor na tu temu, odgovor je bio: ‘Sačekajte, nije vreme’. Pre početka predizborne kampanje formirana je i komisija za praćenje primene propisa u vezi sa penzionerima i penzijama, koju čine predstavnici penzionerskih organizacija, Fonda PIO i Ministarstva za rad, zapošljavanje… Članovi su se sastali jednom, na osnivačkom sastanku i nikad više. A bilo je inicijativa od Udruženja sindikata penzionera Srbije. Svi odgovori su bili da se pričeka“, kaže Babić.

„Trka sa cenama koja je počela još u decembru prošle godine, pa besomučno nastavljena početkom godine, uvećala je za penzionere redovne mesečne troškove za 50 procenata. To je inflacija za penzionere. Znamo svi da je vlast dužna milion evra ovim građanima, zato što je četiri godine isplaćivala umanjene penzije. Kako god gledali, vreme je isteklo“, zaključuje Babić.

Izvor: Politika