Prosečni procenti marži kod nas su veći nego u Evropi pa bi trgovina morala biti vrlo profitabilna, ali nije. Velike marže potroše nerazvijenost i loša organizovanost…
Zbog velikih zarada dobavljača, prerađivača i trgovaca, kupci u Srbiji jedu, u odnosu na svoja primanja, najskuplje meso i slatkiše u regionu, a za obuću odvajaju i duplo više nego stanovnici Evropske unije. Tačne brojke se ne znaju, marže se slobodno formiraju i predstavljaju poslovnu tajnu trgovaca.
– Osnovne namirnice kod nas se „maržiraju“ od sedam do 10 odsto, a ostala prehrambena roba 20 do 22 odsto. Trenutno, verovatno imamo najjeftiniji šećer, brašno, ulje i mleko u celoj Evropi. Problem srpske trgovine je što je udeo egzistencijalnih proizvoda u prometu vrlo visok, pa ne ostaje prostor da se marža snižava na teret manje traženih roba – kažu u jednom maloprodajnom lancu.
Da bi trgovac bio na „nuli“ potrebno mu je 10 odsto marže. Ako ostane na tom nivou ne može da se razvija i finansira sve ono što je potrebno da bi opstao na tržištu. Marže na osnovne namirnice (hleb, mleko, ulje, šećer…) su ispod 10 odsto, ali na drugim artiklima, koji nisu visokoobrtni, mogu da se popnu i na vrtoglavih 30 odsto.
– Francuski „Karfur“ ima maržu od 0,5 odsto, „Metro“ 0,8 odsto, britanski „Tesko“ 4,1 odsto, a američki „Volmart“ 3,8 odsto. Vlada Srbije je, kažu u APOS-u, prošle godine uredbom ograničila visinu marži na osnovne prehrambene proizvode, ali trgovci su podizali cene gde god je to, izvan grupe ovih artikala, bilo moguće – kažu u Asocijaciji potrošača Srbije.
Na odeću i obuću, kao i na tehničku robu, marža može da naraste i na 100 ili 200 odsto, pa su ti proizvodi često kod nas skuplji nego u razvijenim zemljama EU.
– Marže znatno utiču na nivo maloprodajnih cena roba i usluga, posebno hrane. Ako poredimo marže naših trgovaca sa maržama u okruženju i u EU, neophodno je da uporedimo i poreze i druga zahvatanja, kamate na kredite i još dosta toga što utiče na nivo maloprodajnih cena. Kad u analizu uključimo i podatke o primanjima stanovništva, videćemo da je kupovna moć potrošača znatno manja u Srbiji u odnosu na zemlje u okruženju, a neuporedivo manja nego u drugim evropskim zemljama. I taj odnos godinama se pogoršava – kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača.
Nivo marži obuhvata troškove, rizike i zaradu, a procenti zavise i od obima, roka plaćanja i drugih uslova poslovanja na određenom tržištu.
– Upoređivani su prosečni procenti marži kod nas i u Evropi, i zaključeno je da su kod nas veći, zbog čega su više i naše cene. Ako su marže prevelike, onda bi trgovina morala biti vrlo profitabilna, ali nije. Velike marže potroše nerazvijenost i loša organizovanost koju imamo – kaže za „Novosti“ ekonomista Milan R. Kovačević