Početna Magazin Godine Kako pamtimo ono što učimo?

Kako pamtimo ono što učimo?

Retko gubimo podatak uskladišten u mozgu; samo ponekad otežavamo sebi da ga nađemo kada nam je potreban.

Pamćenje predstavlja sposobnost da se kasnije lako pristupi informaciji. Da bi se to postiglo, tu informaciju treba imati u snažnoj i dobro indeksiranoj neuronskoj mreži. Da bi se to postiglo, čovek treba da tokom i nakon učenja obezbedi:

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
  1. ponavljanje 
  2. vezu nove informacije sa starom 

Kada o nečemu razmišljamo u više navrata, neuroni počinju da grade strukture koje podsećaju na pipke i koje se zovu dendriti. Preko njih se povezuju sa drugim neuronima. Ako nastavimo da razmišljamo o tom predmetu, uz te dendrite može početi da raste obilje drugih, a receptori na tim dendritima mogu steći veći protok.

Ovo možemo da uporedimo sa saobraćajem. Ako sagradimo autoput sa šest traka do određenog mesta, biće lakše i brže da se tamo stigne nego makadamom.

Naš mozak organizuje informaciju koju dobije i nastavlja da je reorganizuje kako bi je bolje skladištio i lakše pronašao. Povezivanjem nove sa starijom informacijom, olakšavamo njeno kasnije pronalaženje.

To možemo uporediti sa posedovanjem auto karte. Ako imamo kartu, lakše je stići nego kad je nemamo – ili kada pamtimo da se nova prodavnica cipela nalazi pored stare knjižare koju stalno posećujemo.

Retko gubimo podatak uskladišten u mozgu
; samo ponekad otežavamo sebi da ga nađemo kada nam je potreban. Dobro pamćenje onoga što se uči znači stvaranje robusnih puteva za pronalaženje tih podataka i njihovo dobro organizovanje.

Kada su stvari dobro indeksirane i dovoljno ponavljane, one postaju automatske, što znači da možemo da ih se setimo bez svesnog truda.
Azbuka je jedan od primera. Pošto smo često koristili tu informaciju njoj je toliko lako pristupiti da o tome i ne razmišljamo.

Ako čim dobijete informaciju (ispričana, pročitana…) prestanete da mislite o njoj, dendriti će se skupiti, postati manje efikasni, kao neodržavani put. Dakle, čak i ako mislimo da smo nešto naučili, trebalo bi da povremeno koristimo tu informaciju ukoliko želimo da ona ostane pristupačna.

Quora odgovor Roberta Frosta, NASA inženjera