Izložba „Rađanje Fruške gore“, autora Ivana i Miše Dulića otvorena je 21. februara 2020. godine u galeriji Prirodnjačkog muzeja na Malom Kalemegdanu u Beogradu.
Izložba od izuzetnog naučnog i obrazovnog značaja posvećena je geološkom razvoju i fosilima Fruške gore. Dulići su vrednu kolekciju fruškogorskih fosila i stena izučavali i prikupljali preko 35 godina. Prikazan je kompletan ciklus razvoja Panonskog mora.
Predstavljeni preseci magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stena govore o geološkoj građi i bogatstvu nekadašnjeg ostrva, a danas jedine planine Vojvodine. Prikazano je preko 2.000 primeraka fosilizovanih tropskih biljaka, davno izumrlih morskih beskičmenjaka ili krupnih sisara iz Ledenog doba.
Dr Ivan Dulić je regionalni geolog, paleontolog i paleopalinolog, a njegova supruga Miša Dulić inženjer je građevine. Oni su godinama izučavali i sakupljali stene i fosilne ostatke biljaka i životinja na Fruškoj gori. Sakupili su čitav jedan letopis, knjigu života jedne planine, čiji početak doseže 260 miliona godina u prošlost.
Izložba je realizovana uz podršku Ministarstva kulture i informisanja, Prirodnjačkog muzeja u Beogradu i Naučno tehnološkog centra NIS Naftagas.
Pored autora, o izložbi su govorili i profesor Aleksandar Grubić, akademik Vladica Cvetković i Boris Ivančević, zamenik direktora Prirodnjačkog Muzeja u Beogradu.
Izložbu prati i prigodan katalog na srpskom ili engleskom jeziku u kome se nalaze fotografije izloženih fosila. U katalogu su na jednostavan i svima razumljiv način objašnjeni komplikovani geološki i evolutivni procesi koji su oduvek bili sastavni deo razvoja ove planine.
Rađanje Fruške gore
Pre 260 miliona godina, planina Fruška gora je kao i mnoge druge planine današnje Evrope, predstavljala deo morskog dna velikog i prastarog okeana Tetisa. O tome govore stene i fosilni ostaci nakadašnjeg morskog življa: korali, morski ježevi, školjke, morski puževi…
Mnogo kasnije, pre oko 80 miliona godina, Gora je živela život tropskog koralnog spruda okupanog mezozojskim suncem. Eoni su prolazili, a okoliš se menjao.
Pre oko 16 miliona godina, na mesto okeana došlo je Panonsko more, a koralni sprud je prerastao u tropsko ostrvo na kome su rasle palme, cimetovci, fikusi, lovori, brojni tropski četinari, kao i neke vrste drveća koje danas više ne postoje.
Ledeno doba je takođe ostavilo svoj pečat – isušilo vode, ogolilo zemlju i značajno promenilo okoliš, a Fruška gora je najzad u potpunosti izronila na suvo – postala je planina.
Izvor: Krstarica
- Za više članaka o Fruškoj gori, pretražite oznaku: Fruška gora