Pozajmica u evrima je na istorijskom rekordu: Za keš kredit efektivna kamata je 31,99 odsto godišnje – tri puta više nego u zemljama u okruženju – kaže ekonomista Mlađen Kovačević
Ekonomista Mlađen Kovačević tvrdi da između najvećih banaka u Srbiji postoji dogovor po kojim kamatama će plasirati kredite, pa su one ujednačene i – visoke.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
– Kako drugačije objasniti gotovo identične cene za sve zajmove, osim da postoji sumnja da su povezani u kartel? Ranije su se pravdali visokom inflacijom, a sada su to loši krediti. Inflacija nam je niska, ali su nenaplativi zajmovi veliki. Pritom, banke kao da su zaboravile da su one upravo te pozajmice dale po veoma visokim kamatama i da je logično da ne mogu da se otplate, jer je kurs u odnosu na prethodne godine sada znatno veći – kaže on za Večernje novosti.
On ističe da je u Srbiji značajan problem to što su banke većinom u stranom vlasništvu, i da je kod njih na prvom mestu pohlepa za zaradom.
– Banke u Srbiji i dalje odobravaju kredite po veoma visokim kamatama, iako su mnogi parametri koji određuju cenu zajmova poboljšani. Pre svega, smanjena je referentna kamatna stopa i ima trend obaranja, bankama je lakše da dođu do novca za plasiranje, drastično su spuštene kamate na štednju, euribor je na istorijskom minimumu, umanjena je i obavezna rezerva, ali pomak ka nižim kamatama u našoj zemlji je minimalan.
– Cena pozajmica u evrima je na istorijskom rekordu. Za keš kredit efektivna kamata je 31,99 odsto godišnje ili tri puta više nego u bilo kojoj zemlji u našem okruženju – objašnjava ekonomista.
– Većina banaka na najtraženije, gotovinske kredite u domaćoj valuti, takođe zaračunava efektivnu kamatu i do 26 odsto. Minimalna cena ovog zajma je 15,80 odsto. Banke najčešće za keš pozajmice u dinarima naplaćuju oko 20 odsto godišnju kamatu, što je duplo više nego bilo gde u regionu, bila ona članica Evropske unije ili ne – dodaje Kovačević.
U svim zemljama pa i u Srbiji kamata za kredit se formira na osnovu vrednosti euribora, odnosno osnovne kamate na pozajmice u EU, zatim od premije rizika koja najviše utiče na cenu zajma i marže, odnosno zarade banaka. Veoma je važan kreditni rejting zemlje, a naš je BB minus, što znači da smo malo iznad lošeg – takozvanog džanking nivoa, pišu Večernje novosti.