Početna Magazin Godine Društvo Zašto se nacionalizam odjednom javlja u tako puno zemalja

Zašto se nacionalizam odjednom javlja u tako puno zemalja

Zašto se nacionalizam odjednom javlja u tako puno zemalja

– Talas nacionalizma kao da se brzo nadvija nad zemljama, od britanskog izlaska iz Evropske unije do kampanje američkog kandidata za predsednika, populiste Donalda Trampa. Rastu i pokreti populista i anti-imigranata u Francuskoj, Istočnoj Evropi i druge – piše Kvarc (Quartz) i istražuje uzroke u analizi eksperta Svetske banke.

Prema Harunu Onderu iz Svetske banke, nacionalizam su pokrenuli spor ekonomski oporavak, porast broja ljudi koji prelaze granice, strah od terorizma. Drugi faktor, koji se možda toliko ne primećuje, jesu godine. Mnoge bogate nacije su u stegama velike demografske promene ka starijem stanovništvu, a kako stariji stanovnici osećaju ekonomski pritisak tako dolazi do porasta nacionalnih tendencija.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
stari-statistika-2050-svet-stanovnistvo-60-65-80
Grafikon: Procena Ujedinjenih nacija da će do 2050. godine udeo starijih od 60 na svetu biti preko 20%, i da će bezmalo svaki 20. stanovnik na planeti imati čak preko 80 godina.

Kvarc kao primer ističe rezultat referenduma u Velikoj Britaniji (Bregzit) na kom su mladi glasali većinom za ostanak, dok su stariji glasali za izlazak iz Evropske unije.

Komentar Penzina: Međutim, kada se bliže pogledaju ovi rezultati vidi se da su mladi glasali samo onda kada su bili za ostanak, a da su stariji od 35 tesnom većinom glasali za izlazak – više o tome na Penzinu ovde.

Koliko je prethodna tvrdnja Kvarca nelogična pokazuje i već sledeća njihova rečenica u kom kažu da „stariji ljudi obično glasaju opreznije, dok mlađi imaju tendenciju ka riziku“. U slučaju Bregzita rizik je svakako veći izlaskom – pa kako onda da su mlađi većinom bili za ostanak a stariji glasali za rizičan izlazak? Stvari su očigledno malo kompleksnije.

Ipak, oni se ponovo pozivaju na Onderovo istraživanje (Aging, trade, and migration) koje ističe širi uticaj starenja nacija osim kada je reč o glasanju:

  • starije nacije su više zavisne od uvoza i to oslabljuje ekonomiju
  • starije nacije koriste više usluga, kao što je nega, a manje potrošačke robe, kao što su pametni telefoni
  • rezultat drugačije potrošnje jeste i to da se proizvodnja izmešta iz ovih zemalja ka mlađim tržištima gde veća količina proizvedene robe može da se proda u neposrednom okruženju, tako da starijim tržištima ostaje samo uvoz
  • usluge i dalje moraju da se pružaju lokalno i kompanije u ovom biznisu beleže rast potražnje
  • ali ova industrija nije inovativna što na duže staze čini celu ekonomiju zemlje sa starijom populacijom manje produktivnom.

Sve ovo dovodi do osiromašenja velike populacije radnika koja u strancima počinje da vidi svoje neprijatelje – one koji uzimaju ionako ograničena sredstva državne pomoći i slično.

U tom kontekstu, kao logična rešenja zvuče najave populista da će zaustaviti talase imigracije, da će sprečiti preseljenje radnih mesta, ograničiti uvoz, itd. Međutim, ovakve mere samo bi doprinele još gorem položaju ekonomija u zemljama sa starijim stanovništvom zbog veće cene proizvoda, nastavka uvoza i smanjenog izvoza.

I ovu temu Penzin je već obrađivao u više članaka na temu gerontokratije, kao što je na primer i ovaj tekst:

izvor: Penzin, Kvarc