Sićušne čestice zagađenog vazduha mogu da ubrzaju opadanje kognitivnih funkcija kod starijih osoba, zaključak je novog američkog istraživanja.
„Rešile smo da proučimo vezu između zagađenja vazduha i kognitivnih funkcija kod starijih osoba jer postoji sve više dokaza da fine čestice zagađenog vazduha utiču na zdravlje i razvoj mozga, ali je relativno mala pažnja posvećena tome kako ovo utiče na mozak koji stari“, kaže Dženifer Ejlšajr iz Centra za biodemografiju i zdravlje stanovništva, koautor izveštaja.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Ona i Filipa Klark sa Instituta za društvena istraživanja Mičigenskog univerziteta kažu da bi poboljšanje kvaliteta vazduha moglo predstavljati važnu strategiju u smanjenju kognitivnog opadanja vezanog za starenje.
Postoje dokazi da ljudi koji žive u zagađenijim oblastima imaju veće stope kognitivnog opadanja, a veza ne može da se objasni ekonomskim ili drugim faktorima, naglašavaju naučnice u The Journals of Gerontology: Series B, a prenosi Reuters.
Korišćeni su podaci iz ispitivanja koje još uvek traje, a koje je počelo 1986. godine. Ono obuhvata 780 učesnika koji su 2001/2002. imali više od 55 godina. Kognitivne funkcije merene su matematičkim i testovima pamćenja, a nivoi zagađenja vazduha izračunati su korišćenjem izveštaja o nivoima finih čestica (2,5 mikrona i manje – PM2,5). Ove čestice mogu da prodru duboko u pluća i uđu u krvotok.
Prosečna koncentracija PM2,5 u životnom okruženju učesnika bila je 13,5 mikrograma po kubnom metru. Kada su uporedile rezultate kognitivnih testova sa nivoima zagađenja, otkrile su da ljudi koji žive u visokozagađenim oblastima, sa 15 ili više mikrograma po kubnom metru, imaju lošije rezultate od onih iz oblasti koje nemaju više od 5 mikrograma po kubnom metru.
„Dokazi pokazuju vezu između zagađenja vazduha i kognitivnih funkcija koja ukazuje na činjenicu da zagađenje vazduha može da naudi mozgu podjednako kao i srcu i plućima„, zaključuje Ejlšajr.