Početna Magazin Godine Život i godine Vremenom, neki delovi tela postaju duži, a neki kraći

Vremenom, neki delovi tela postaju duži, a neki kraći

Vremenom, neki delovi tela postaju duži, a neki kraći

Da li ste se ikada pitali zašto neki stariji ljudi imaju veće noseve, duža stopala i razvučenije ušne rese? Odgovor koji bi neke mogao da uplaši glasi: zato što sa godinama neki delovi naših tela postaju sve duži dok se drugi skraćuju.

Dobijamo bore i kosa nam sedi, ušne resice i nos se produžuju – ljudsko telo prolazi kroz brojne promene kako postaje sve starije. Činjenica koja uznemirava, iako možda nije odmah očigledna, jeste da većina promena kroz koje telo prolazi sa vremenom manifestuje se tako što delovi tela postaju ili duži ili kraći.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Od izduženih ušiju do izraženih stopala, kratak pregled skraćenja i produženja koja dolaze sa starenjem.

Ženske grudi se spuštaju i za do 11 cm

Ženske grudi podupire mreža vezivnog tkiva pod nazivom Kuperovi ligamenti koja povezuje tkivo grudi i mlečne kanale sa kožom i deluje kao unutrašnji brushalter. Ovi ligamenti su dugi svega dva-tri centimetra kod dvadesetogodišnjakinja. Međutim, tokom godina, gravitacija i višak težine mogu doprineti da se oni rastegnu čak i do 11 centimetara.

Ovaj proces je poznat pod nazivom ptoza, a možemo ga podeliti u tri faze:

U prvoj fazi, kod mladih grudi, bradavica se obično nalazi iznad linije na kojoj se osnova grudi sreće sa prsnim košem – odnosno iznad inframamarnog nabora (linija ispod dojke).

U drugoj fazi, bradavica je oko dva i po do sedam i po centimetara ispod te tačke.

U trećoj fazi, grudi vise ispod te linije za više od tri centimetara, sa bradavicom koja često pokazuje na pod.

Pored gravitacije koja dovodi do opuštanja dojki, nivoi estrogena u telu žene nakon menopauze počinju da opadaju što dovodi do toga da se mlečni kanali i žlezde suše. Pored toga, vezivno tkivo koje grudi čini čvrstima zamenjuje masnoća – koja je teža i manje sposobna da se odupre gravitaciji – što dovodi do toga da se grudi produže.

Uvreženo je mišljenje da, u suštini, ništa ne možemo da učinimo da taj proces zaustavimo. Džon Diksi, izvršni direktor komapnije „Playtex“ koja, između ostalog, proizvodi i grudnjake, kaže:

„Nemamo medicinskih dokaza da bi nošenje brushaltera moglo pomoći u sprečavanju opuštanja, jer sama dojka nema mišiće, te je zadržavanje njenog tonusa nemoguće.“

Penis se smanjuje i do 2,5 cm

Dakle, ima loših vesti i za momke – tokom vremena, penis se skraćuje.

Kako starimo, arterije u penisu se zakrečuju masnim naslagama koje utiču na cirkulaciju, a kolagen u erektilnom tkivu gubi elastičnost – što otežava postizanje erekcije.

Stručnjaci objašnjavaju da to znači da ako je penis u erekciji dugačak 15 cm kod nekog tridesetogodišnjaka, on bi mogao da se smanji za oko dva i po centimetra kada taj čovek napuni 70 godina.

Urolog Zaki Almalah sa Univerzitetske bolnice u Birmingemu kaže da testisi i penis mogu izgledati manji jer se muškarci sa godinama obično ugoje u predelu struka i stomaka.

„Nagomilan višak masnoće u torzu može dovesti do toga da deo penisa bude zakopan u masti, te onda on izgleda manji.“

Stopala rastu nakon 40. godine života

Možda imate negovana stopala, ali kako budete starili, tako bi trebalo da se priviknete na činjenicu da će vam možda trebati veći broj cipela.

Tokom vremena, stopala rastu pod teretom ljudskog tela, a vezivne tetive i ligamenti gube elastičnost i ne drže zglobove i kosti zajedno onoliko dobro kao nekada. Kao rezultat toga, nakon što napunimo 40 godina, stopalo može da se povećava za čak pola broja (oko 30-40 mm) na svakih deset godina.

Kako starimo, vene koje popuštaju omogućavaju tečnosti da curi u stopala i zglobove što dovodi do toga da oni otiču.

Nokti postaju kraći

Kako starimo, naši nokti postaju kraći jer rastu za trećinu stope sporije nego što su rasli kad smo bili mlađi.

Najbrže rastu u pubertetskom dobu kada dostignu vrhunac brzine rasta sa oko tri do četiri milimetara mesečno. Nakon 20. godine, stopa rasta počinje da opada za oko 0,5 posto godišnje pošto snabdevanje vrhova prstiju krvlju postaje sve manje efikasno.

Nedostatak minerala, hormonski disbalans, kao i neki lekovi mogu dovesti do usporavanja rasta noktiju.

Nestaje sjaj u očima

Postoji razlog zašto ljudi imaju sjaj u očima kad su mladi, dok im oči izgledaju sve više krmeljive kako stare. Baš kao i u ostalim delovima tela, mišići očiju gube tonus i masu sa godinama, što dovodi do toga da se zenice manje šire.

Ljudi u tridesetim godinama imaju zenicu prečnika u proseku od šest do osam milimetara, ali kada napune 90, njen prečnik će se smanjiti i biti u proseku između četiri i šest milimetara.

Ušna resa postaje duža

Imate li nekoliko pari masivnih minđuša? Možda bi trebalo da razmislite o njihovom nošenju.

Nakon tridestih godina života, ušne resice postaju duže za, u proseku, 0,22 mm godišnje.

Santdip Paun, londonski plastični hirurg, kaže: „Nije sasvim jasno da li rese zaista rastu ili se samo razvlače kako koža gubi elastičnost i zatim je gravitacija vuče naniže“.

Nos postaje pola centimetra duži

Nos takođe vremenom postaje duži – i to neće imati nikakve veze sa tim koliko neko ne govori istinu.

Razlog zbog kog nos raste jeste u tome što meko fleksibilno tkivo i koža koja koja pokriva nos gube elastičnost sa godinama, što čini da nos izgleda kao da visi.

Nosevi starijih ljudi deluju veći i zato što, tokom godina, lice i obrazi koji okružuju nos gube na jedrini, čineći ga izražajnijim.

Jedno švedsko istraživanje pokazalo je da je nos žena u 40-im godinama života u proseku dugačak oko pet centimetara, a da on može da se produži do 5,5 cm kod žena koje napune 90.

Santdip Paun objašnjava: „Različiti delovi hrskavice u nosu spojeni su sa elastičnim tikvom koje vremenom slabi i gravitacija počinje da vuče nos naniže, čineći da on izgleda duži.“

Dužina filtruma – malog kanala između nosa i gornje usne, takođe raste za 1,8-2 cm tokom istog perioda kada lice gubi tonus i počinje da sahne.

Zubi postaju izraženiji

Iako zubi ne postaju bukvalno duži, oni tako izgledaju nakon izvesnog broja godina.

Vremenom, desni se povlače usled činilaca kao što su bolesti desni i nagrizanje – što znači da prednji zubi kod starijih ljudi mogu da izgledaju kao da su 15 do 17 mm dugački.

Po pravilu, nakon dvadesete godine života, desni se na svakih deset godina povlače i za po milimetar. Ljudi koji boluju od progresivnog oboljenja desni mogu da izgube i do devet milimetara tokom života.

Malje u nosu i ušima mogu da porastu do 3 cm

Dok rast kose usporava i za do trećinu ranije potrebnog vremena – verovatno usled manje efikasne cirkulacije, dlake na nekim drugim delovima tela postaju sve duže sa godinama.

Delovi tela na kojima dlake izgleda da vremenom postižu veću dužinu jesu unutrašnjost ušiju, obrve i nozdrve – u nekim slučajevima, dlake na ovim delovima mogu da narastu i do dva-tri centimetra.

Jan Salis, triholog, kaže: „Mi stvarno ne znamo zašto dlake u nosu i ušima izgleda da rastu brže i postaju duže u starosti. Sa zdravstvenog stanovišta, nema velike koristi od dlakavih ušiju i nosa.“

Zaista se smanjujemo kako starimo

U proseku, do 70. godine života, žene se smanje za oko pet centimetara, a muškarci za oko tri. Razlog tome je skupljanje kičme.

U detinjstvu, kosti rastu i obnavljaju se veoma brzo. Nakon sredine tridesetih godina života, kao deo prirodnog procesa starenja, kosti prestaju da se obnavaljaju istom brzinom i počinju da gube gustinu.

Gravitacija takođe dovodi do toga da 23 međupršljenska diska koji su kao žele, a koji deluju kao kičmini amortizeri udara, gube tečnost i tanje se, što dovodi do približavanja kostiju.


Smanjivali se ili ne, uvek možemo biti lepi. Mnoga ubeđenja o starosti i starenju su se promenila u prethodnih deceniju-dve. Možda ćemo uskoro (ponovo) otkriti i kako da zaustavimo neke od ovih procesa starenja. Ali ako se to i ne desi za naših života, naučite da prihvatate promene. Naučite da volite sebe, a da ljude oko sebe ne cenite po godinama bilo da su (mnogo) mladi ili (mnogo) stari.