Vaga

Vaga je vazdušni kardinalni znak. Kao takva pokreće misaone procese. Ona se prva zapitala ko je onaj drugi, preko puta mene? Da nije nje, ne bi bilo društva, pa samim tim ni čoveka. Jer čovek se ogleda u drugome i samo kroz svoj odraz u drugome, sebe prepoznaje.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Zato se Vaga često vezuje upravo za partnerske odnose. Najviše volimo, pa zato i o njima najčešće i govorimo, one romantične, ali je ona važna za bilo koji odnos dva entiteta. Oni mogu predstavljati i dva poslovna partnera, dve strane u parnici, bilo da su u pitanju fizička ili pravna lica.

I baš zbog toga što se tiče odnosa između dve strane, Vaga vlada širokim i važnim poljem prava u ljudskoj zajednici. Ona je ustrojstvo na kome počivaju međuljudski odnosi. Bez pravila, prava nema. Ona nikad nije rigidna, ali pravila u okviru ljudskog društva moraju postojati. Te nju vezujemo i za manire i lepo ponašanje.

Ona nikada neće povrediti drugog namerno. Ako je drugi povređen njenim delovanjem, to znači da nije dobro razumeo pravila koja je ona samo ispoštovala do kraja. Ona nikada neće dizati buku, niti praviti probleme.

Njom vlada Venera, planeta lepote, pa je Vaga i veliki esteta. Kada se spoje estetika i odnosi među ljudima, dobijamo često ljubavne romane. Zato se ljudi često zaborave kada je Vaga u pitanju – misle da su u pitanju samo zalasci sunca.

Ako i sedi sa nekim gledajući zalazak, Vaga pre svega razmišlja. Ona razmišlja o drugome, ona razmišlja o svemu. Kuda krenuti i kako odmeriti stvari. Ona vodi računa da sve u svetu nađe ravnotežu i sklad. Jer da nije ravnoteže između „mene“ i „tebe“, ni „ja“ ni „ti“ ne bismo postojali. Neko bi bio uništen.

A Vaga ne uništava, ona osmišljava. I kada osmisli i utvrdi pravila, onda je sve skladno. A iz sklada se rađa lepota. Harmonija nikad nije apsolutna, čovek samo njoj teži. Ali iz te težnje, eto umetnosti. Iz takvih nastojanja se rađa lepota.