Od 13.000 zatvorenika, koliko ih ima u Švedskoj, samo 5.000 služe kazne u zatvorima.
Pad broja zatvorenika i proces pražnjenja i zatvaranja zatvora započeo je 2004. godine prateći kaznene reforme koje favorizuju probaciju (nadzor nakon izricanja presude) i reintegraciju prestupnika.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Od 2004. godine broj zatvorenika padao je po stopi od skoro jedan odsto svake godine. U 2012. godini postignut je rekord sa padom od šest odsto, koliko se očekuje i u 2013, i 2014. godini.
Vladi je ostalo samo da počne sa zatvaranjem kazneno-popovranih ustanova. Neki od zatvora biće prodati a neki će ostati u državnom vlasništvu.
Osuđenici za prekršaje kao što su posedovanje zabranjenih narkotika, neplaćanje alimentacije i vožnja u pijanom stanju, osuđenik služi kaznu na slobodi, pod supervizijom tutora za probaciju, učestvuje u društveno korisnom radu i programima za pomoć drugima kako bi dokazao da želi da se vrati u društvo.
Zato se postavlja pitanje: Da li blaža kaznena politika ugrožava bezbednost u državi?
Polovina Švedskih zatvora su institucije poluotvorenog tipa, u kojima se osuđenik naziva klijentom. Ustanova nije opasana zidovima, nema kula stražara ili rešetki na prozorima. Zatvorenici su zaposleni, a plata je 40 evra nedeljno.