Status poljoprivrednih penzionera još uvek nije rešen iako je njegovo rešavanje bilo najvaljeno prošle godine. Poljoprivredni penzioneri em imaju male penzije, em duguju državi.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su novinarki Nove ekonomije Oliveri Bojić rekli da predlog novog modela za rešavanje statusa poljoprivrednih penzionera još nije završen. Iako su u Ministarstvu najavljivali da će „revolucionarne“ promene penzijskog osiguranja poljoprivrednika biti uvedene do kraja 2021. godine, i dalje nije poznato kakav će biti status ovih penzionera.
Hektar ili sto – doprinosi isti
Poljoprivredni penzioneri u Srbiji, pored toga što imaju male penzije, imaju i nagomilane dugove za neplaćene doprinose PIO.
Nagomilani dugovi za doprinose iznose oko dve milijarde evra. Država računa na te prihode. Oni su, međutim, realno nenaplativi i samim tim će verovatno biti otpisani, kaže Uglješa Trkulja, zastupnik Udruženja poljoprivrednika Ruma i urednik portala subvencije.rs.
Dosadašnji i još uvek važeći model za utvrđivanje osnovice doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje poljoprivrednika zasniva se na jednakom iznosu obaveza. Te obaveze oni plaćaju godišnje. Isti iznos plaćaju poljoprivrednici koji imaju jedan hektar obradive površine i oni koji imaju stotine hektara.
Zbog toga je veliki broj poljoprivrednika zaduživan iznosom koji nije mogao da plati, kažu u Ministarstvu.
„Veliki broj poljoprivrednika prestao je da plaća doprinose, što je posledica tog modela. Usled toga, Fondu se iz budžeta prebacuje novac za isplatu poljoprivrednih penzija“, kažu u Ministarstvu.
Težak položaj poljoprivrednih penzionera
Prema podacima PIO fonda, u decembru 2021. godine bilo je 150.601 poljoprivrednih penzionera. Prosečna poljoprivredna penzija iznosila je 12.631 dinar.
Poljoprivredni penzioneri uplaćuju doprinose na minimalnu osnovicu. Minimalna osnovica je veoma niska, pa je zato i penzija poljoprivrednika veoma mala. Takođe, dužina perioda uplata nema bitan uticaj na iznos penzije.
Uglješa Trkulja kaže za Novu ekonomiju da poljoprivredni penzioneri teško žive. Najteže je starim ljudima koji nisu stekli neku imovinu da mogu da je daju u zakup ili ako nemaju nikog ko brine o njima.
On misli da će se mali broj poljoprivrednika odlučiti za to da uplati deo dugovanja kako bi dobili poljoprivredni staž.
„Računica je prosta. Novac koji bi uplatili za dugove bolje je uložiti u kupovinu zemljišta. Izdavanjem zemljišta ili proizvodnjom na tom imanju zaradiće gotovo isto kao što bi dobijali penziju. I kad se kupi zemljište, uvek ostaje naslednicima i realna je imovina“, kaže Trkulja.
Predloženi model – Više hektara, veći doprinosi
Država u saradnji sa Svetskom bankom radi na rešavanju problema u postojećem sistemu osiguranja. Traži se i novi model koji će važiti za poljoprivredne penzionere. U fokusu je analiza postojećeg sistema, stanje dugova, a traži se i rešenje za njihovu naplatu ili otpis, kažu u Ministarstvu.
Za sada je poznato da se „osnovna teza novog modela ogleda u tome da će osnovica za utvrđivanje doprinosa biti zasnovana na radu, odnosno na dohotku koji svaki poljoprivrednik ostvaruje srazmerno površini poljoprivrednog gazdinstva i intenzitetu korišćenja poljoprivrednih resursa“, kažu u Ministarstvu. Takođe, dužina staža, odnosno broj godina u kojima se plaćaju doprinosi uticaće na iznos penzije.
Na ovaj način će se stvoriti pravedniji model za plaćanje. Prema ovom modelusvaki osiguranik će plaćati srazmerno svojoj ekonomskoj snazi. Na osnovu toga, poljoprivrednici će ostvarivati pravo na primanje različitog iznosa penzije, na koji će pored visine plaćanja uticaj imati i dužina staža.
Pored toga, ovaj model, kako kažu u Ministarstvu za Novu ekonomija, trebalo bi da stvori održivo rešenje sa aspekta priliva u PIO Fond i odliva po osnovu isplata penzija u budućnosti.
Za potrebe uspostavljanja ovog modela, pored odgovarajuće zakonske i podzakonske regulative, potrebno je izraditi modele za pravilno tačno i pouzdano utvrđivanje osnovice.
„Rešavanje ovog problema je složeno imajući u vidu da pretežni deo naših poljoprivrednika nije u obavezi da vodi knjigovodstvene evidencije u vezi sa poslovanjem svojih gazdinstava i ostvarenim rezultatima u vezi sa njihovim poslovanjem. Zbog toga postupak rešavanja zahteva nešto duži period“, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Rešenje penzijskog osiguranja poljoprivrednika u drugim državama
Boško Mijatović, ekonomista u svom istraživanju „Penzijsko osiguranje poljoprivrednika“ (2010) navodi različite primere rešenja za penzije poljoprivrednika u Evropskoj uniji. U više zemalja poljoprivrednici su uključeni u opšte šeme penzijskog osiguranja zajedno sa ostalim kategorijama osiguranika, a pod jednakim uslovima.
U Danskoj postoji socijalna penzija za sve građane koja se finansira iz budžeta, pa su i poljoprivrednici uključeni u nju.
U Nemačkoj je penzijsko osiguranje obavezno za vlasnika i članove njegove porodice. Doprinosi se određuju na osnovu vrednosti imanja.
„U više drugih zemalja posebno je regulisano penzijsko osiguranje poljoprivrednika. U Mađarskoj i Rumuniji samostalni poljoprivrednici nisu uključeni u obavezno penzijsko osiguranje, već se osiguravaju dobrovoljno. U Velikoj Britaniji su poljoprivrednici obuhvaćeni obaveznim osiguranjem, ali je omogućeno da istupe iz ovog osiguranja ukoliko im je prihod ispod određenog iznosa. Ovo mirovanje osiguranja se kasnije ne računa u penzijski staž“, piše u ovom istraživanju.
Izvor: Nova ekonomija
Fotografija: Selo Banjica, Čačak, FB grupa Zablaće Заблаће