Početna Magazin Godine Srebro pravi zombi-bakterije za produženo antiseptičko dejstvo

Srebro pravi zombi-bakterije za produženo antiseptičko dejstvo

Srebro pravi zombi-bakterije za produženo antiseptičko dejstvo

Antiseptičko dejstvo srebra poznato je stotinama godina pre nego što se uopšte znalo šta to tačno srebro uspeva da ubije i spreči zapaljenja. Novo istraživanje odgonetnulo je deo tajne srebra koji može imati značajnu primenu u medicini – stvaranje zombi bakterija!

Srebro je poznat antibakterijski agens. Joni srebra buše rupe u membranama bakterija i uništavaju ih vezujući se za ključne komponente bakterijskih ćelija kao što je DNK, i blokiraju bakteriju da vrši svoje osnovne funkcije.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Međutim, do sada nije primećen dodatni efekat koji srebro ima na sojeve bakterija, tj. da srebro kod bakterija uspeva da proizvede – zombi efekat.

Naučnici su prvo ubili uzorak bakterija (Pseudomonas aeruginosa) koristeći srebreni nitrat. Zatim su pažljivo izdvojili mrtve bakterije iz srebrenog rastvora i smestili ih u okruženje svojih živih srodnika. Rezultat je bio taj da su mrtve bakterije ubile 99,99% živih bakterija među kojima su se našle.

Uzrok ovom zombi efektu (da mrtvi pripadnici jedne vrste ubijaju tu istu vrstu), utvrđen je pomoću elektronskog mikroskopa. Ispostavilo se da je potrebno da su se u mrtvim bakterijama sakupile veće količine nanočestica srebra, što ukazuje na to da se i mrtve bakterije prema srebru ponašaju kao suđeri, upijajući proporcionalno velike količine srebra u procesu umiranja.

– Ovako nakupljeno srebro lako nalazi put do okruženja, naročito kada to okruženje predstavljaju drugi „sunđeri“, što su u našem slučaju druge bakterije – pojašnjava hemičar David Avnir sa Jevrejskog univerziteta u Jerusalimu, vodeći autor istraživanja objavljenog početkom maja 2015. godine u Nature Scientific Reports (Antibacterial activity of silver-killed bacteria: the „zombies“ effect).

Naučnici su dodatno ispitali i efikasnost antiseptičnog dejstva ostatka rastvora koji je ostao nakon što su iz njega izvađene bakterije koje su već upile srebreni agens.

Kada su primenjivali slabije rastvore srebra, u njima nije ostajalo dovoljno srebra da potpuno „zbirše“ i sledeću „turu“ bakterija. Tako je i zaključeno da bakterije usisavaju srebro, umanjujući količine srebrenog nitrata u rastvoru i „noseći“ ga sa sobom. Rastvori sa većom koncentracijom srebra zadržavali su efikasnost i na sledećem uzorku bakterija, što znači da ipak postoje određene količine srebra koje mrtve bakterije mogu da upiju.

– Ovo je važna karakteristika srebra o kojoj nisam video da je neko ranije pričao, a ovo istraživanje je odličan zaokret u našem znanju o ovoj temi – kaže molekularni mikrobiolog Simon Silver sa univerziteta Ilinois u Čikagu, koji nije bio uključen u istraživanje.

Otkriće može voditi do unapređenja sposobnosti da kontrolišemo dugovečnost i efikasnost tretmana na bazi srebra. Lekari i bolnice već primenjuju širok spektar medicinskih proizvoda koji se zasnivaju na efikasnosti antiseptičkog dejstva srebra – od gaza i zavoja do katetera, kako bi sprečili bakterijske upale.

Srebro se standardno koristi kod ozbiljnijih rana, ali i kao zaštitni sloj na površinama i kvakama vrata u medicinskim ustanovama kako bi se smanjilo prisustvo mikroorganizama.

Međutim, primena srebra u antibakterijske svrhe nije samo rezervisana za bolnice, već se mogu naći i proizvodi namenjeni najširem tržištu. Tako, na primer, postoje i čarape koje sadrže srebro, pa i veš-mašine koje dezinfikuju odeću srebrom.

– Trenutno je glavna ideja da dođemo do računice kako da zadržimo ovaj efekat antibanterijskog dejstva srebra tokom celog životnog veka proizvoda – kaže hemičar za nanomaterijale Robert Hurt sa Brown univerziteta, koji takođe nije učestvovao u ovom istraživanju.

Razumevanje „zombi efekta“ bakterija koje je ubilo srebro, može nas dovesti do efikasnijih proizvoda. Na primer, sada bismo mogli da pravimo predmete tako da čuvaju na sebi mrtve bakterije koje su u sebi skladištile srebro, i tako ih pustimo da se same ubijaju međusobno, umesto da stalno dodajemo nove količine srebra, piše Science Magazine.