Početna Magazin Godine Ekonomija Srbija: Još dugo bez povećanja plata i penzija

Srbija: Još dugo bez povećanja plata i penzija

Srbija: Još dugo bez povećanja plata i penzija

Od Nove, 2015. godine, biće ukinuta formula po kojoj su prethodnih godina povećavane penzije i plate u javnom sektoru, piše Blic.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ta povećanja do sada su bila uobičajena za svaki april i oktobar, ali su i dovođena u pitanje (v. Dovodi li se u pitanje oktobarsko usklađivanje penzija?)

Izmene Zakona o budžetskom sistemu koje je Vlada uputila u skupštinsku proceduru i o kojim će se odlučivati narednih dana ne predviđaju nikakvu novu formulu koja bi u narednom periodu omogućila bilo kakvo povećanje primanja onih koji zavise od budžeta i države.

Od iduće godine moći će da se razmišlja o povećanju plata u javnom sektoru samo ako se iznos troškova za njihovu isplatu smanji na nivo ispod sedam odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Koliko je to daleko, najbolje govori podatak da rashodi za plate u javnom sektoru danas čine 11 odsto.

Kada su u pitanju penzije, o njihovom povećanju ne može biti reči dok se njihov nivo učešća u rashodima države ne smanji sa sadašnjih 13 na 11 odsto BDP-a. Uz to, penzioneri će deliti sudbinu zaposlenih u javnom sektoru, tj. neće biti moguće da rastu penzije ukoliko u isto vreme ne bude predviđeno i uvećanje plata.

Do većih primanja ima još prepreka. Tako, i kada se ispune svi ti uslovi, kada se uštedi toliko da bude potpuno jasno da smo izašli na „zelenu granu“, ministar finansija može preporučiti povećanje plata i penzija samo za procenat rasta cena na malo i rasta BDP-a ako je on preko tri odsto.

Kako se u narednoj godini optimistički predviđa pad BDP-a od 0,5 do 0,8 odsto, a u godini nakon toga ne više od 1,45 odsto, sve ukazuje na to da će primanja biti zacementirana na dug period. Iako je Vlada predložila izmene Zakona o budžetskom sistemu, nije predvidela promenu fiskalnih pravila po kojima je ciljani godišnji fiskalni deficit jedan odsto BDP-a, a dug države do 45 odsto BDP-a.

Da podsetimo, deficit budžeta je skoro osam odsto BDP-a, a dug države oko 70 odsto BDP-a.

– Pravila su ostala ista jer tako želimo da pokažemo da je to nivo deficita i visine javnog duga kome težimo – kažu za Blic u Nemanjinoj 11.