Penzije će rasti kao i zarade u javnom sektoru – u skladu sa mogućnostima budžeta i ekonomskom situacijom u državi. Poboljšanjem ekonomske situacije u zemlji stvoriće se i uslovi za popravljanje ekonomskog položaja penzionera.
Mesecima je najavljivano da bi žene od 1. januara 2015. godine u penziju trebalo da idu sa 63. godine – ako se aktuelni Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ne izmeni ove godine. Ako ostane, žene će u penziju odlaziti kao i do sada – sa 60 godina, a do tada i ranije, piše Politika.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
– Još uvek rano govoriti o konkretnim rešenjima, jer se analiziraju različite opcije. Neophodno je pažljivo izmeriti sve predloge, njihove posledice i ekonomske efekte i opredeliti se za opciju koja je prilagođena našem društvu. Jedan od pravaca reformi je upravo prilagođavanje sistema demografskim promenama (produžavanju životnog veka i starenju stanovništva), koje uzrokuju povećanje broja penzionera i produženje perioda tokom koga se prima penzija – kaže na ovu temu Zoran Milošević, pomoćnik ministra rada za penzije.
Prilagođavanje sistema ovim promenama se pre svega sprovodi kroz pooštravanje uslova za penzionisanje, odnosno podizanje starosne granice.
Na pitanje da li očekuje da će se penzije sa sledećim redovnim usklađivanjem od 1. oktobra smanjiti, kako je to prvobitno rekao i ministar finansija Lazar Krstić, Milošević veruje da će vlada, imajući u vidu da su penzije relativno niske i da oko 915.000 penzionera (što je 53 odsto ukupnog broja), prima penziju do 24.000 dinara, preduzeti sve kako bi izbegla ovu meru, i dodaje da se o ovome „još nije razmatralo na vladi“.
S obzirom na to da sa rastom troškova života penzije sve više gube na realnoj vrednosti i da je njihovo učešće u prosečnoj zaradi sada na oko 55 odsto, a da MMF insistira na 43,3 odsto učešća u prosečnim platama, Milošević kaže, da će i dalje učešće penzija u zaradama zavisti od ekonomske situacije. Do pre tri godine penzije su se vanredno usklađivale svaki put kada padnu ispod 60 odsto.
Nažalost, u uslovima niskog rasta BDP i zaposlenosti, visokog budžetskog deficita i manjka para u kasi PIO fonda koji se pokriva dotacijama iz budžeta, da bi se penzije redovno isplaćivale, taj predlog (da učestvuju s 60 odsto u prosečnoj zaradi) u ovom momentu nije realan, objašnjava on.
Penzije će rasti kao i zarade u javnom sektoru, u skladu sa mogućnostima budžeta i ekonomskom situacijom u državi. Poboljšanjem ekonomske situacije u zemlji stvoriće se i uslovi za popravljanje ekonomskog položaja penzionera, dodaje Milošević.
On objašnjava da nijedan penzijski sistem ne može da funkcioniše u slaboj ekonomiji, te je podizanje nivoa zaposlenosti ključna mera u cilju prevazilaženja deficita u kasi PIO fonda.
Sve razvojne mere koje vlada planira da sprovede trebalo bi neposredno da se odraze na poboljšanje odnosa broja zaposlenih i broja penzionera, kao i na rast prihoda fonda.
S obzirom na to kakav je aktuelni deficit u Fondu PIO i potrebu da se preduzmu mere za smanjenje tog deficita, neophodno je sagledati imovinu fonda, način i troškove njenog korišćenja, zaključuje Milošević.