Početna Magazin Godine Slušanje verske muzike smanjuje anksioznost kod starijih

Slušanje verske muzike smanjuje anksioznost kod starijih

Slušanje verske muzike kod starijih osoba smanjuje osećaj anksioznosti, straha od smrti povećava zadovoljstvo, samopoštovanje i osećaj kontrole nad svojim životom.

Osećanje je slično kod crnaca i belaca, žena i muškaraca, osoba kako niskog tako i visokog socioekonomskog statusa.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ovo su zaključci istraživanja Meta Bredšoa i njegovih kolega „Listening to Religious Music and Mental Health in Later Life“ (Slušanje verske muzike i mentalno zdravlje u poznim godinama), objavljenog u časopisu The Gerontologist (april, 2014).

Podaci su prikupljeni 2001. i 2004. godine tokom Istraživanja vere, starenja i zdravlja kod starijih Amerikanaca. Ispitivana je populacija preko 65 godina koja je stanovala u svojim, a ne u domovima za stare, i to oni koji se izjašnjavaju kao hrišćani, od onih koji su nekada bili hrišćani do onih koji nikada nisu pripadali ni jednoj verskoj zajednici. Analizirani su podaci ukupno 1.024 pojedinca.

Učesnike ankete su pitali koliko često slušaju versku muziku i gospel, a ponuđeni odgovori su se kretali od „nikad“ do „nekoliko puta dnevno“. Strah od smrti, zadovoljstvo životom, samopoštovanje i osećaj kontrole mereni su na osnovu toga koliko je ispitanik bio saglasan sa nizom izjava: „Teško se suočavam sa činjenicom da ću umreti“, „Ovo su najbolje godine mog života“, „Imam pozitivan stav prema sebi“ ili  npr. „Imam veliki uticaj na većinu stvari koje mi se dešavaju u životu.“

Religija je važan socioekonomski izvor koji je povezan sa željenim mentalnim zdravljem kod starijih Amerikanaca„, zaključuju autori istraživanja. „Ovo istraživanje pokazuje da slušanje verske muzike može da unapredi psihičko blagostanje u kasnijim godinama života.“ Slušanje gospela posebno je povezano sa smanjenjem straha od smrti i povećanim osećajem kontrole.

Budući da je verska muzika dostupna većini osoba, čak i onima sa zdravstvenim problemima i fizičkim ograničenjima koje bi mogli da sprečavaju njihovo učešće u formalnijim aspektima verskog života – ona može biti vredan resurs za poboljšanje mentalnog zdravlja kasnije u životu„, piše u zaključcima istraživanja.