Početna Magazin Godine Zdravlje Alchajmerova bolest

Alchajmerova bolest

Alchajmerova bolest

Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije. Verovatnoća je da će je dobiti jedna od 85 osoba. Od nje obolevaju najčešće osobe starije od 65 godina, ali se može desiti i mlađoj populaciji.

Mozak obolelog karakterišu abnormalno oblikovani amiloidni plakovi i neurofibralni spletovi, kao i gubitak veze među neuronima.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Alchajmerova bolest je nepovratna, progresivna, degenerativna i do danas nije pronađen lek za nju. Istraživanja se stalno vrše i došlo je do izvesnog napretka, ali za sada lečenje obuhvata samo tretiranje simptoma i olakšavanje života pacijenta.

Bolest je dobila ime po Alojzu Alchajmeru (Alzheimer), lekaru koji ju je otkrio 1906. godine. Ranije se smatralo da su senilnost i gubljenje kognitivnih funkcija sastavni deo starosti. Danas znamo da je starost jedan od faktora obolevanja od neke vrste demencije, ali da te bolesti nisu obavezan pratilac starenja.

Osoba koja oboli od Alchajmerove bolesti prvo počne povremeno da zaboravlja nedavne događaje, gde je ostavila stvari i sl. što su simptomi koje je lako prevideti jer se dešavaju i zdravim ljudima. Kako bolest napreduje, tako se simptomi pogoršavaju. Osoba sve više zaboravlja (u krajnjoj fazi ne prepoznaje bližnje i gubi i vezu sa prošlošću koja je definiše), javljaju se problemi sa govorom, promene raspoloženja, agresivnost, anksioznost, paranoja… Na kraju, oboleli ne može da izvršava ni osnovne dnevne zadatke vezane za ličnu higijenu i ishranu.

Budući da se u najranijoj fazi bolest retko otkrije, ne može se sa sigurnošću reći ni koliko dugo oboleli može živeti sa njom, a prosek godina od dijagnostikovanja do smrti je oko osam.

Fotografija: Dreamstime.com