Početna Magazin Godine Ekonomija Reforma penzijskog investicionog fonda Japana

Reforma penzijskog investicionog fonda Japana

Japanski premijer je čvrsto rešen da reformiše bogati, ali izuzetno pasivni penzijski investicioni fond. Reforma ima protivnike u Japanu, a neki veliki strani investitori je zdušno podržavaju 

Japanski Vladin penzijski investicioni fond (Goverment Pension Investment Fund – GPIF) jeste najveći svetski investitor u javnom sektoru, koji sa 128,6 biliona jena imovine nadmašuje i strane konkurente i arapske suverene investicione fondove.

Međutim, tom gomilom novca upravljaju, prema časopisu Economist, birokrate koje se plaše rizika i čija se investiciona strategija ne razlikuje mnogo od trpanja jena u slamaricu. GPIF oko dve trećine sredstava čuva u obveznicama, uglavnom pasivno sledi indekse i jedva da ulaže u inostranstvu.

Premijer Šinzo Abe rešio je da reformiše Fond. U novembru prošle godine, vladina stručna grupa izložila je plan dalekosežnih reformi, od kojih bi neke mogle da stupe na snagu još ove godine. Kako bi povećao prinose za buduće penzionere, GPIF bi trebalo da se manje oslanja na obveznice, da se okrene akcijama i da investira u različite vrste imovina, uključujući infrastrukturu i preduzetnički kapital.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Najradikalniji potez vlade biće prekid veze između GPIF i Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja. Upravo su oprezne birokrate iz ovog ministarstva te koje drže Fond u strahu od preuzimanja rizika. Podsticanje Fonda je deo Abeovog plana da oživi japansku ekonomiju. On nastoji da stimuliše preuzimanje rizika u privredi.

Osnovni argumenti za reformu Fonda su ubedljivi. Sa sve starijim stanovništvom, Fond već sada isplaćuje više nego što dobija od doprinosa, pa teško može sebi da dozvoli niskorizičan pristup sa malim prinosima.

Njegova strategija je u suprotnosti sa strategijom penzionih fondova Kanade i Australije, na primer, kojima je data sloboda da budu smeliji. Oni takođe stalno kontaktiraju upravnike preduzeća čije akcije poseduju. Obavezivanje GPIF-a da insistira na aktivnijem nadzoru preduzeća, biće najkorisniji način za poboljšanje japanskog korporativnog upravljanja, smatra Hans-Kristof Hirt iz britanskog Hermesa.

Trenutno se i Ministarstvo i GPIF opiru inicijativi premijera. Takahiro Mitani, predsednik GPIF-a kaže da svrha fonda nije da uvećava akcije na berzi, već da ulaže narodni novac na bezbedan i efikasan način.

Vlada je, pak, odlučna da preveziđe otpor i sprovede reformu. A možda će pozvati i Džordža Sorosa na konsultacije jer je on, navodno, u januaru na Davosu prigovorio japanskom premijeru zbog načina na koji se upravlja bogatim japanskim penzijskim fondom.