Početna Magazin Godine Dom i stanovanje Refinansiranje stambenog kredita – Rata manja i do 100 evra

Refinansiranje stambenog kredita – Rata manja i do 100 evra

Refinansiranje stambenog kredita – Rata manja i do 100 evra

Građani mogu da uštede i do 100 evra mesečno, odnosno da ratu stambenih kredita smanje za trećinu, ako ih refinansiraju i opredele se za nove znatno niže kamate! Mnogi su se pre sedam, osam godina, kada je bila ekspanzija stambenih zajmova u Srbiji, zadužili po kamatama od šest do osam odsto, u evrima, a danas su dva do tri puta manje. Ali, promena nije bez početnih troškova…

izvor: Novi krediti za manje rate, S. Moravčević (2. jun 2016)

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ali, da bi građani dobili nižu cenu zajma, moraju praktično da uzimaju novu stambenu pozajmicu. Od troškova nemaju jedino administrativni trošak koji bi mogao da iznosi (da uzimaju prvi put stambeni zajam) minimum 240 evra, pa do 400 evra za kredit na primer od 50.000 evra.

Procedura je takva da građani moraju da plate dodatne troškove pre svega državi, kao što su taksa za osiguranje kod Nacionalne korporacije, upis hipoteke, polisu osiguranja… Sve ovo klijente košta minimum 300 evra. Ali uštede ima na duži rok. Tako, na primer, ako je građanin, kako kažu u jednoj srpskoj banci 2008. podigao kredit od 50.000 evra sa fiksnom nominalnom kamatnom stopom od 6,90 odsto ima ratu kredita od 329,30 evra. Rok otplate je 30 godina.

Međutim, ukoliko klijent 31. maja 2016. refinansira kredit sa ostatkom duga od 44.591,78 evra, uz trenutno važeću kamatnu stopu u ovoj banci od 3,11 odsto, nova rata iznosi 233,42 evra, a do kraja otplate, odnosno do 31. maja 2038, otplatiće ukupno kamate 17.030,70 evra, što predstavlja ukupnu uštedu u iznosu od 25.240,18 evra.

Treba imati na umu da je nova kamatna stopa promenljiva i vezana za šestomesečni euribor, što znači da može još da pada, ali i da raste. Neke banke nude kombinovane kamate, tako da klijent tokom otplate svake tri godine može da bira fiksnu ili promenljivu kamatu. Takođe, postoji mogućnost da banka kod koje se zatvara ugovor o stambenom kreditu naplati trošak prevremene otplate u skladu za Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

– Motiv klijenata da refinansiraju postojeći stambeni kredit je svakako kamatna stopa koja je značajno niža od kamatnih stopa koje su važile pre samo par godina. Manja rata i te kako je značajna za klijente. Klijent prilikom refinansiranja stambenog kredita ima troškove. Ukoliko je kredit već bio sa osiguranjem kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, građanin u tom slučaju plaća obradu zahteva kod NKOSK u visini od 30 evra i eventualno razliku u premiji ukoliko je došlo do nekih promena. Zatim mora da overi založnu izjava, a cena se računa prema visini ostatka duga po kreditu, u primeru za 50.000 evra je 14.400 dinara.

Potrebno je upisati hipoteku u katastru koja se obračunava prema njihovoj tarifi (u navedenom primeru je 20.000 dinara), zaključuje se nova polisa osiguranja u korist banke (premija osiguranja imovine ne odstupa značajno od premije koja je do sada plaćana) i obavlja se procena nepokretnosti (oko 100 evra).

Papirologija za refinansiranje stambenih kredita

ZA refinansiranje stambenog kredita od dokumentacije su potrebni potvrda o zaposlenju i visini primanja, kao i potvrda druge banke o ostatku duga i izjava o nameri da će hipoteka biti izbrisana nakon uplate od strane banke koja kredit refinansira. Takođe, treba priložiti procenu vrednosti nepokretnosti i list nepokretnosti.

I Blic na temu refinansiranja stambenih kredita

Prema Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga, klijent ima pravo da u svakom momentu otplati kredit, delimično ili u celosti. Pre donošenja tog zakona provizije na ostatak sume kod prevremenog zatvaranje kredita bile su i do četiri odsto. U proteklih pet godina provizija je ograničena na najviše jedan odsto ako je preostali dug otplate duži od godinu dana ili suma veća od milion dinara, piše Blic.