Početna Magazin Godine Ekonomija Rad na crno u EU – iznenađujući rezultati istraživanja

Rad na crno u EU – iznenađujući rezultati istraživanja

Jedan od deset stanovnika EU (11%) priznaje da je u toku protekle godine koristio rad na crno. Međutim, ono što iznenađuje jeste rang lista zemalja u kojima se ovo najčešće dešava. 

Evropska komisija je objavila izveštaj o radu na crno u zemljama Evropske unije na osnovu istraživanja sprovedenog u 28 zemalja članica i sa više od 26.000 ljudi. Jedan od deset stanovnika EU (11%) priznaje da je u toku protekle godine koristio rad na crno.

Međutim, ono što iznenađuje jeste rang lista zemalja u kojima se ovo najčešće dešava. Posle Grčke, šampiona u svim kategorijama rada na crno (30% ispitanika već je plaćalo rad na crno), nalazi se Holandija, kao i zemlje Severne Evrope koje imaju reputaciju velikih poštovalaca prava. Na ovoj neslavnoj listi, Danska zauzima peto mesto, a Švedska deveto.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Drugi evropski ljubitelji ovakvog poslovanja su Letonija (3) ispred četiri druge bivše komunističke zemlje – Slovenije, Češke, Slovačke i Bugarske – gde je rad na crno dugo bio nacionalni sport.

Treba primetiti da su i tri države koje više ili manje važe za rajske poreske zemlje – Malta, Kipar i Luksemburg – zauzele dobar (tačnije nizak) plasman na listi. Među najvećim poštovaocima plaćanja doprinosa radnicima koje unajmljuju nalaze se sasvim raznovrsne zemlje: Poljska, Nemačka, Španija, Velika Britanija i Francuska.

Na pitanje istraživača Komisije: „Poznajete li osobe koje ne prijavljuju sav ili deo posla koji obavljaju?“, opet iznenađujući rezultati. Na prvom mestu je Danska i odmah za njom Holandija. Na trećem i četvrtom mestu su Grčka i Slovenija, ali visoka (samim tim loša) mesta drže i Belgija, Švedska i Francuska.

Razlozi za rad na crno su mogućnost ponude niže, konkurentnije cene, ali i želja da se pomogne prijateljima u nevolji. Ova praksa je, zaključuju istraživači, tesno povezana sa ekonomskom krizom. „Izgleda da rast nezaposlenosti i siromaštva pospešuju prihvatanje sistema plaćanja ’iz ruke u ruku’.“

U proseku, stanovnici EU godišnje troše 200 evra za kupovinu neprijavljenih usluga ili robe. A prihod koji ostvaruju oni koji rade sitne poslove na crno iznosi oko 300 evra. Najčešće se na crno rade poslovi vezani za renovaciju doma, popravke automobila, baštovanstvo i čuvanje dece.

U skladu sa ovim izveštajem, Komisija će u aprilu u Briselu predložiti niz mera za sprečavanje i onemogućavanje neprijavljenog rada.