Početna Magazin Godine Društvo Rad na crno: San o zdravstvenoj zaštiti, radnom stažu, kreditima i penziji

Rad na crno: San o zdravstvenoj zaštiti, radnom stažu, kreditima i penziji

Ko je u realno boljoj situaciji – radnik koji radi prijavljen, i prima minimalac ili radnik koji „na crno“ prima 250 ili 300 evra? Oba radnika poslodavca koštaju približno podjednako…

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Procenjuje se da oko 700.000 građana Srbije radi na crno. Oni nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, odnosno besplatno lečenje, ne upisuje im se radni staž pa neće moći da ostvare pravo na penziju, a ne mogu ni da podignu kredite kod banaka, bilo da je reč o kupovini stana, ili potrošačkom kreditu.

Prosečna plata ovih radnika iznosi 250 evra mesečno (3.000 evra godišnje). Oni čine oko 12 odsto svih građana u Srbiji. Međutim, 69 odsto građana izjašnjava se da ne bi prijavilo svog poslodavca ukoliko bi ih zaposlio na crno. Ovo i ne čudi u situaciji kada stopa nezaposlenosti redovno obara rekorde.

Zanimljivi su bili i rezultati u anketi Blica u julu 2014. godine, na pitanje: „Da li biste prijavili poslodavca koji zapošljava na crno?“:

  • To je posao inspekcije, a ne moj – 60%
  • Ne, jer se plašim da ne ostanem bez posla – 20,4%
  • Da, čak i po cenu da ostanem bez posla – 19,5%.
Komentar Penzina: Možemo pretpostaviti da bi reakcija radnika u realnoj situaciji bila unekoliko drugačija, to jest, da bi veći procenat ipak rešio da „ćuti i radi“, a da bi tek mali broj prijavljivao poslodavca Inspekciji rada.

Još jedno pitanje jeste: ko je u realno boljoj situaciji – radnik koji radi prijavljen, i prima minimalac ili radnik koji „na crno“ prima 250 ili 300 evra? Oba radnika poslodavca koštaju približno podjednako, a koliku će penziju primati onaj prvi, i kada? Šta ako onaj drugi procenat svojih „doprinosa“ uplaćuje za penzijsko osiguranje?