Početna Magazin Godine Ekonomija Pressing: Prof. Zec i član Fiskalnog saveta Vučković o ekonomskoj politici Vlade

Pressing: Prof. Zec i član Fiskalnog saveta Vučković o ekonomskoj politici Vlade

Pressing: Prof. Zec i član Fiskalnog saveta Vučković o ekonomskoj politici Vlade

„Ovo je recesioni način što je urađeno sa penzijama. Ja se čudim da Fisklani savet nije reagovao na jednu situaciju gde vi post festum menjate pravila igre… Vi imate jedno stečeno pravo i vi ste to pravo stavili van snage. Kad izvršite takav jedan udar na sistem, šaljete jednu opasnu poruku: Da se ne isplati davati penzioni doprinos, jer će on biti na neki način nacionalizovan…“, rekao je prof. Zec u emisiji Pressing.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Na fotografiji srpska novčanica od pet dinara
V. tekst: Ona danas slavi 100. rođendan

Komentarišući 100 dana Vlade, član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković je rekao da su dobri rezultati kad su u pitanju javne finansije, da je deficit znatno manji od planiranog za ovu godinu – umesto četiri iznosiće oko dva odsto BDP, i da je naplata prihoda išla bolje nego što se očekivalo. Imamo dobre rezultate u javnim finansijama, i sada taj trend treba da se nastavi, kaže Vučković.

Mi smo bili u tolikim problemima na makronivou, podseća i naglašava da je makroekonomska stabilnost preduslov rasta.

Profesor Filozofskog fakulteta Miodrag Zec objašnjava da ni suficit ni deficit za jednu državu nisu dobro – deficit jer to znači da će deo tereta biti prebačen na budućnost, a suficit kad država ima to znači da je uzela od nas više nego što je trebalo. Suština dobrog vođenja ekonomskih poslova je da budžet bude u ravnoteži, dodaje.

„Ključno pitanje je kako je do ovoga došlo… Došlo je dobrim merama, i ja podržavam ovo što je premijer naglasio – povećali smo prihode, i to je pravi, ekspanzivni način da uravnotežiš deficit, ali drugo, ovo je recesioni način što je urađeno sa penzijama. Ja se čudim da Fisklani savet nije reagovao na jednu situaciju gde vi post festum menjate pravila igre… Vi ste mogli da eliminišete deficit tako što ne plaćate penzije tri meseca, pa bi to odmah rešili… Vi imate jedno stečeno pravo i vi ste to pravo stavili van snage. Imate dva zakona – jedan, kako se obračunavaju penzije, po sistemu koliko je ko uplatio i jedan zakon koji je donesen ad hok, za koji se ne kaže dokle važi, ni da li važi zauvek ni da li je ovo što se uzima penzionerima javni dug… Kad vi izvršite takav jedan udar na sistem, šaljete jednu opasnu poruku: Da se ne isplati davati penzioni doprinos, jer će on biti na neki način nacionalizovan, i nije ni čudo onda što najbogatiji ljudi uplaćuju penzioni minimum“, kaže Zec.

S druge strane, Vučković kaže da je Fiskalni savet bio pri stavu, i pre nego što je Vlada smanjila penzije pre dve godine, da je to trebalo i ranije da se učini. Trošak za javne finansnije bio bi manji, deficit bi bio manji, kamate koje danas plaćamo bi bile manje i to smanjenje penzija koje je došlo kasnije bilo bi manje, da je pre to urađeno, naveo je.

I masa penzija i masa zarada u javnom sektoru su i dalje previsoke, tako da mi spadamo u red nesređenih zemalja, kaže Vučković. „Zaista nije moglo da dođe do sređivanja države da do smanjenja plata i penzija nije došlo“, kaže i dodaje da bi se moglo razgovarati o načinu na koji se to izvelo.

Upitan o jednokratnoj pomoći koju će država dati penzionerima, član Fiskalnog saveta kaže da je potez preuranjen:

„Bolji fiskalni rezultati daju osnov da se o nečemu razmišlja. Problem ove države su previsoki javni rashodi, a ne mali javni prihodi… U tom smislu, sve buduće mere treba da gađaju tu prihodnu stranu budžeta, i veoma je opasno povećavati rashode. U situaciji kad mi i dalje imamo deficit i visok javni dug, smatram da je preuranjeno što se išlo sa bilo kakvim povećavanjem plata i penzija, uključujući i ovaj jednokratni izdatak za ovu godinu. Jeste lakši život, ali javne finansije mogu opet biti ugrožene“.

Profesor Zec, s druge strane, postavlja pitanje zašto vlada nije preduzela mere da uredi penzioni sistem.

„Ti nekome skineš 10 posto, pa si mu povećao jedan… Šta ja zameram – zameram neselektivnost… Mi imamo javni sektor veliki, to je u redu, imamo školstvo i zdravstvo, je l’ smo uradili ikakvu reformu u školstvu i zdravstvu, je l’ smo rekli koje ćemo fakultete i gimnazije podržati, a koje ugasiti, je li kažnjen BU koji je otišao na Šangajskoj listi, isto kao neki koji nije otišao… Vlada mora da ide strukturno, ako idete linearno, može biti iznuđeno samo kratkoročno rešenje.“

Fali strukturna reforma u privreda, fali i strukturna reforma u državi, naglašava Zec.

„Vlada je opsednuta ekonomijom, ona treba da se bavi ekonomijom, ali nikako na ovaj i ovoliki način. Vladin proizvod je država, intitucije, procedure, javni sektor… Vladin proizvod je reforma sudstva, reforma zdravstva, reforma penzionog sistema, obrazovnog sistema, urbanističkog sistema… To je proizvod Vlade. Ovde je jedna opsesija ekonomijom, pa nije vlada preduzetnik… Vlada inklinira prema liberalnom načelu, u velikoj ljubavi sa MMF-om koji nudi liberalna načela, a istovremeno ima strašnu penetraciju u smislu da budžetska sredstva uzme“, ocenjuje profesor Zec.

Kako je naveo, milijardu je gubitak od banaka, koje su zbog takve politike otišle u stečaj. „Milijarda ne može nestati, novac se prelio negde… Gde su sudske presude? Neki ljudi koji su učestvovali u tim aferama sada se nalaze u regulatornim telima“, kaže. Ključno pitanje je, prema njegovom mišljenju – šta je posao Vlade.

Smanjenje poreza na doprinose i zarade?

Zec se pita šta je koja investicija donela, a šta odnela, i kaže da raste izvoz, ali da je veći uvoz, i da sve to treba imati u vidu. „Nije svaka investicija dobra“, dodaje. On kaže da se govori o tome kako je naša zemlja napredovala na Duing biznis listi, ali da se zaboravlja da je jedna Makedonija iznad nas, koja je, kako navodi, jedna siromašna zemlja.

„Ako je sve to tako sa budžetom dobro što Vlada ne smanji stope poreza, PDV-a, nek smanji porez na zarade… Mi imamo samo dva razreda oporezivanja bogatih, a Vlada je, kaže, strašno zabrinuta za sirotinju… Zašto imamo samo dva platna razreda za oporezivanje – 10 i 15 odsto, zašto nemamo 25 odsto i 35 odsto kao Hrvatska i Nemačka?“, pita Zec.

Vlada je jedno političko preduzeće koje nastoji da svoje političke rezultate pokaže boljim, i to je u redu, ali na Zapadu postoji jedna kritička javnost koja govori i o tamnoj strani, koje kod nas nema, a koja bi sigurno mogla da pomogne Vladi, dodaje profesor.

Kroz javnost se uvek provlači pitanje o smanjenju poreza na doprinose i na zarade, i to je ono što poslodavci traže i što im je obećavano još od vremena Mlađana Dinkića.

Vučković kaže da nije realno očekivati tako nešto sledeće godine. Dodaje da je realno da se o tome razmišlja tokom sledeće godine, a da se eventualno određene mere primenjuju od 2018. godine, jer još imamo deficit i potrebu da se on smanji, pa bi u takvoj situaciji bilo loše praviti promene na prihodnoj strani, jer bismo se možda vratili na početak.

„Ukoliko bi se Vlada opredelila za kontrolu javnih rashoda, da odustane za onu tamo godinu od nekog većeg povećanja plata i penzija, i ukoliko u međuvremenu spusti neke rashode, utera sivu ekonomiju u red, da Poreska uprava prikuplja visoke prihode, i onda bi se stvorili uslovi“, navodi Vučković.

Reformski procesi – kaskanje i korupcija

Vučković ocenjuje da kaskamo kad su u pitanju reformski procesi, kad je u pitanju reforma pravosuđa, zdravstva, obrazovanja, pravosudnih organa i da tu nemamo još prelaznu ocenu. Sve to stvara jedan loš ambijent za preduzetničku inicijativu, kaže.

„Ono što nama treba da se ljudi malo okrenu od države, da ne traže samo posao u državnoj službi“, dodaje. On navodi da je tu pomalo u pitanju i mentalitet, da nismo navikli da svoj život uzmemo u svoje ruke, a i još se „teško probija kroz hodnike birokratije“.

Korupcija je, kako navodi, raširena, i nakon gašenja makroekonomskog požara treba se krenuti u reorganizaciju društva. Nadamo se da ćemo brže rešavati te probleme kroz pregovarački proces i poglavlja, dodaje.

„Naredna godina uspešna, bez znatno boljeg životnog standarda“

Prognozirajući narednu godinu, Vučković kaže da se može očekivati da bude uspešna. „Možemo očekivati solidan rast od tri posto, stabilan devizni kurs – nikakve spektakularne stvari, nikakav znatno bolji životni standard, ali idemo mic po mic na bolje“, dodao je.

Ocenjuje da skoro nećemo moći da pređemo u suficit, narednih nekoliko godina, a da bi idealno bilo da deficit smanjimo na 0,5 odsto. Naš javni dug je visok, 74, 75 odsto i treba da se smanji, zaključio je.

Više detalja iz ovog razgovora, kao i snimak cele emisije Pressing, možete pogledati na N1.