Početna Magazin Godine Prekomeran rad skraćuje život

Prekomeran rad skraćuje život

U zemljama gde je duže radno vreme veća je i stopa PYLL – potencijalno izgubljenih godina života tj. prerano se umire

PYLL (potential years of life lost – potencijalno izgubljene godine života) jeste relativno nov demografski pokazatelj. PYLL je merilo prerane smrti, koje procenjuje prosek godina koje bi osoba proživela da nije umrla prerano. Time smrt mlađih ljudi dobija veću težinu i zato je PYLL možda bolje merilo mortaliteta. Što je veća vrednost PYLL, to je gore.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Blogeri časopisa Economist uporedili su broj časova rada i PYLL, na osnovu podataka OECD-a. Ovako dobijen grafikon perioda od 1971. do 2011. godine daje, kako su zaključili, alarmantan podatak – dugo radno vreme vodi ka značajno višoj preranoj smrtnosti.

Mnoga istraživanja su zaključila da isuviše rada loše utiče na zdravlje. Sam stres, na primer, može doprineti nizu zdravstvenih problema kao što su bolesti srca i depresija. To je, upravo i ono što je filozof Bertrand Rasel tvrdio još 30-ih godina XX veka. Prekomeran rad, pisao je, vodi „oštećenim živcima, iznurenosti i dispepsiji“.

Ovo nije rezultat temeljnog istraživanja, već poređenja statističkih podataka, tako da neki činioci nisu neutralisani i obrazac nije sasvim jasan.
Na primer, Južna Koreja je čuvena po dugom radnom vremenu, ali i po zdravoj hrani koja bi mogla da utiče na rizik od infarkta i time bi se smanjila stopa prerane smrtnosti. Sa druge strane, naši susedi Mađari izgleda da imaju baš stresne poslove jer uprkos relativno kratkom radnom vremenu, njihov PYLL je visok.

Ne znamo (zna li iko?) koliko se zaista radi u Srbiji (na crno, na sivo i sivkasto, pa ni koliki je prosek za one koji državi prijave sve radne sate). Za PYLL u Srbiji postoje podaci i oni nisu uopšte dobri. Iako postoji trend opadanja ovog broja u poslednjih 60 godina, on je mnogo manji nego u razvijenim evropskim zemljama.

Podaci za 2010. godinu pokazuju da se naša zemlja može svrstati u grupu država sa najvišim vrednostima i da su žene u Srbiji među najugroženijim u Evropi. Da li to može da se poveže i sa radnim vremenom ili možda sa nedostatkom ikakvog radnog vremena, ne znamo.