Početna Magazin Godine Istorija Ponovo radi Buhenvald! Ovog puta za izbeglice

Ponovo radi Buhenvald! Ovog puta za izbeglice

Ponovo radi Buhenvald! Ovog puta za izbeglice

Zvuči neverovatno, ali koncept „pragmatizma, ušteda i suve ekonomije“ dozvoljava i ovakvu logiku… Lokalne vlasti Šverta u Nemačkoj planiraju da smeštaju izbeglice u barake čuvenog nemačkog nacističkog logora Buhenvald.

Naime, lokalna samouprava Šverta ponudila je baraku u kojoj su nekada bili smeštene SS jedinice, u okviru koncentracionog kampa Buhenvald, za 21 izbeglicu koja se našla u njihovoj opštini.

Koncentracioni logor Buhenvald, na planini Eter kod Vajmara, otvoren je u julu 1937. godine, kao jedan od prvih i najvećih logora na tlu Nemačke. Logor nije projektovan kao „logor smrti“ već kao „radni logor“, ali se procenjuje da je u njemu ukupno umrlo 56.545 logoraša i to od gladi, bolesti, eksperimenata na živim ljudima, ali i likvidacija streljanjem i vešanjem. Amerikanci u 11. aprila 1945. godine ušli u logor i zatekli 21.000 logoraša. Od 1945. do 1950. logor je koristio sovjetski NKVD kao za smeštaj uhvaćenih nacista. Kroz logor je prošlo oko 250.000 zatvorenika, mahom iz Istočne Evrope.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Vlasti kažu da je ovo „pragmatično rešenje“ da se pomogne bar nekim od izbeglica koje dolaze iz Sirije i Iraka. Useljenje u objekte u kojima niko nije stanovao od 1945. godine trebalo bi da počne već ove nedelje (posle 15. januara 2015).

Suočena sa hiljadama izbeglica koje traže azil u Nemačkoj, lokalne samouprave ih smeštaju u hotele, bivše školske zgrade, ili kontejnerska naselja.

Vlasti Šverta kažu da je ponuđen smeštaj komforniji od mnogih drugih. Objašnjavaju da barake koje nude nikada nisu služile za smeštaj zatvorenika, i da ih grad koristi već godinama za svoje potrebe.

Inače, većina zgrada logora uništena je 1950. godine. Neposredno posle Drugog svetskog rata barake su služile kao smeštaj za zarobljene naciste, ratne veterane, izbeglice i one koji su izgubili kuće tokom rata. Zatim su služile kao magacini i skladišta, umetnički studiji, pa u jednom trenutku čak i kao dečje obdanište.

– Čak i da su barake SS-a korišćene i za druge svrhe, to nije razlog da tako automatski bude i u budućnosti. Ovo je mesto eksploatacije, represije i razularenog nasilja. Teško je zamisliti da ovde stavimo ljude koji su pobegli upravo zbog tih razloga – kaže direktorka Dokumentacionog centra za prinudni rad u nacističkoj Nemačkoj, Christine Glauning.

SS oficiri koji su živeli u tim barakama čuvali su „radni logor“ Buhenvald, a u ovom delu kompleksa logora privremeno je boravilo 700 zatvorenika, od skoro 240.000 koliko je ih je bilo zatočeno u celom kompleksu koncentracionog logora Buhenvald, piše RT.