Početna Magazin Godine Politika: Ko hrli na sistematske preglede

Politika: Ko hrli na sistematske preglede

Politika: Ko hrli na sistematske preglede

Zakon precizno propisuje u kom životnom dobu i koliko često od izabranog lekara može da se zatraži preventivni pregled, ali upravo na primeru ovog zdravstvenog prava može se videti koliki je raskorak između prakse i paragrafa, piše Politika.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Preventiva se stalno ističe kao jedini način da sprečimo najteže bolesti ili da ih bar otkrijemo u ranim stadijumima, kada lečenje može da bude efikasno.

Već decenijama u Srbiji najviše umiremo od kardiovaskularnih oboljenja, a tumori su drugo vodeći uzrok smrtnosti u našoj zemlji. Od bolesti srca i krvnih sudova tokom 2014. godine u Srbiji je umrlo 53.993 osobe (53,3 odsto svih uzroka smrtnosti). U Srbiji se dijagnostikuje oko 36.000 novih slučajeva malignih bolesti, a godišnje od raka u umre više od 20.000 ljudi.

Sistematski i preventivni pregledi su nesumnjivo jedini način da ovu sumornu statistiku konačno promenimo i smanjimo umiranje od bolesti koje se mogu prevenirati. Po zakonu, svi punoletni imaju pravo na preventivni pregled kod izabranog lekara, i to jednom u 20. i drugi put 22. godini, a od 23. do 34. godine jednom u pet godina. Stariji od 35 mogu da odu na ovaj pregled nekoliko puta u toku godine.

Da se u Srbiji često razmimoilaze realan život i ono što piše u zakonu, mnogi su se uverili i u oblasti zdravstva. Za zaposlene u stranim kompanijama ili domaćim preduzećima, čiji radnici moraju da ispune i specifične uslove posla, na primer rad na visini, sistematski pregledi su obavezni. Kada „običan čovek” preda knjižicu u domu zdravlja i zatraži od izabranog lekara sistematski pregled, neretko će čuti odvraćanje u stilu „Šta će vam to, ako vam, ništa ne fali!”

Mnogi veruju da bi naše zdravstvo doživelo kolaps kada bi ljudi postali odjednom „zdravstveno prosvećeni” i kada bi pohrlili na sistematske preglede, na koje imaju pravo po zakonu. Vlada uverenje da do lekara teško dolaze i stvarno bolesni, a kamoli oni koji bi samo da provere svoje zdravlje. Zbog toga je izazvala ogorčenje građana najava da bi oni koji se ne odazovu na skrining preglede mogli da budu kažnjeni u vidu plaćanja troškova lečenja ukoliko godinu dana posle poziva obole od raka dojke, grlića materice i debelog creva, na koje se skrining odnosi.

Dr Milica Nikolić Urošević, predsednica Udruženja za zaštitu prava izabranih lekara opšte medicine, koja radi u beogradskom domu zdravlja „Vračar”, precizira šta tačno građanin može da dobije kao preventivni pregled: merenje krvnog pritiska, težine i visine, pregled pluća i srca stetoskopom, kao i laboratorijsku analizu kompletne krvne slike i biohemijske analize: vrednosti holesterola, šećera u krvi, transaminaze, bilirubin…

– Sistematski pregled ne podrazumeva EKG pregled srca niti bilo kakva druga snimanja. Tako je određeno propisima. Naravno, kada stignu rezultati laboratorijske analize ili ako nešto posumnjam da nije u redu, pacijenta ću uputiti na dalje pretrage, ali to više nema veze sa sistematskim pregledima – pojašnjava dr Nikolić Urošević.

Ova lekarka kaže da nijedan pacijent neće biti ni vraćen ako objasni da samo želi da „proveri svoje zdravlje” i da nikakve posebne simptome nema.

– Kao lekar sam presrećna kada se tako nešto dogodi, jer ljudi najčešće dolaze kada već imaju zdravstvene probleme, a ne kada mnoge bolesti možemo da sprečimo. Pogrešno je verovanje da su sistematske preglede nekada naveliko radili lekari opšte medicine u domovima zdravlja. Ljudi pamte preglede koje su radili lekari medicine rada, ali su to i tada bili pregledi koje su preduzeća plaćala zdravstvenim ustanovama – podseća naša sagovornica.

Ova doktorka zamera mladim i sredovečnim ljudima koji i mogućnost preventivnih pregleda sada ne koriste dovoljno. Čvrsto je uverena da „navala” građana na preventivne preglede ne bi „uzdrmala” funkcionisanje naših zdravstvenih ustanova. Ali to bi podrazumevalo bolju organizaciju rada nego što je sada.

Prof. dr Nebojša Lalić, endokrionolog i predsednik Republičke stručne komisije za dijabetes, takođe ne veruje da bi veće interesovanje građana za preventivne preglede zagušilo zdravstveni sistem. Na konstataciju da praksa pokazuje kako naše zdravstvo nema dovoljno kapaciteta ni za stvarno bolesne ljude, dr Lalić kaže da je takvo razmišljanje odraz negativističkog stava i da to nije istina.

– Svako osoba koja se smatra zdravom, ali ipak želi da proveri svoj „šećer”, može da se obrati izabranom lekaru i da popuni upitnik sa osam pitanja, pomoću koga se sa velikom verovatnoćom određuje koliki je rizik od dijabetesa. Prema potrebi se takva osoba upućuje na dalje pretrage. Koliko je važno proveriti vrednosti šećera u krvi u laboratoriji, toliko je važno popuniti upitnik kao deo skrininga za dijabetes – kaže dr Lalić i dodajući da se dijagnoza dijabetesa sasvim stručno postavlja kod lekar u domu zdravlja, a ne u kliničkim centrima.

Inače, dr Lalić je utemeljivač Nacionalnog vodiča za rano otkrivanje i prevenciju dijabetesa (donet 2005. godine) čiji je deo i pomenuti upitnik, dostupan u 38 domova zdravlja širom Srbije. Međutim, na naše pitanje koliko je ljudi do sada popunilo upitnik, dr Lalić nije znao da kaže ni približnu procenu.