Mladen Šarčević, ministar prosvete uputio je nalog svim školama u Srbiji da odmah postupe po Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i izdaju rešenje o prestanku radnog odnosa zaposlenima koji su napunili 65 godina života i time ispunili uslov za penzionisanje, piše Danas.
Fotografija iz teksta: Prva osnovna škola u Žarkovu
Izdavanjem rešenja o prestanku radnog odnosa zaposlenima koji su napunili 65 godina života i njihovim „slanjem u penziju“, Ministarstvo prosvete procenjuje da će osloboditi oko 900 radnih mesta, kao i da će veliki broj direktora škola biti penzionisan.
Iako je Zakon nedavno stupio na snagu, ministar je sekretare i direktore škola podsetio da ga primenjuju, kako bi se stalo na put eventualnim zloupotrebama.
Školski odbor je, saznaje Danas, u jednoj beogradskoj školi 20. septembra produžio mandat direktoru koji je stekao uslov za penziju, iako je u to vreme u skupštinskoj proceduri bio predlog zakona koji propisuje pomenuto ograničenje i o kome je javnost bila obaveštena.
Ministar je još pre godinu dana pozvao direktore škola koji su ispunili uslov za penziju da oslobode mesta mladim kadrovima, ali su se mnogi o taj poziv oglušili uz obrazloženje da je reč o preporuci, odnosno mišljenju koje nije obavezujuće.
U dopisu koji je krajem avgusta 2016. uputio na adrese direktora svih škola u Srbiji, ministar je naveo da „nije opravdano direktorima produžavati radni odnos do isteka mandata ako ispunjava uslove za prestanak radnog odnosa, tako da postupak izbora novog direktora treba blagovremeno sprovesti, odnosno raspisati konkurs najkasnije tri meseca pre ispunjavanja uslova za prestanak radnog odnosa“.
U dopisu stoji i da bi zakonsku mogućnost o zaposlenju i posle 65 godina života i najmanje 15 godina staža trebalo koristiti „samo izuzetno u slučajevima kada se radi o deficitarnim zanimanjima i kada nema mogućnosti za popunjavanje konkretnog radnog mesta sa liste tehnoloških viškova, odnosno sa tržišta rada“.
U nekim školama zloupotrebljavana je odredba iz Zakona o radu, koja predviđa da se radni odnos može produžiti zaposlenima i posle 65 godina života, ako se poslodavac i zaposleni oko toga sporazumeju. Kako objašnjavaju u ovom ministarstvu, selektivna primena ovog člana dovela je do toga da su za neke direktore važili zakonski uslovi za penzionisanje, a za druge ne, a slično se dešavalo i sa nastavnicima.
„Unija sindikata prosvetnih radnika je uvek bila na stanovištu da zaposleni koji napune 65 godina života treba da ide u penziju i svoja mesto prepuste mlađim kolegama, jer je pitanje koliko je čovek sposoban da radi u školi u tim godinama. S druge strane, na ta mesta mogu da se zbrinu tehnološki viškovi“, kaže za Danas Dobrivoje Marjanović iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
On potvrđuje da je u nekim školama odredba iz Zakona o radu zloupotrebljavana, jer su direktori preko „svojih“ školskih odbora uspevali da produže mandat, ili su u sistemu ostavljali „svoje miljenike“ iako su ispunili uslov za penziju.
„Mi smo smatrali da nastavniku koji je tri godine razredni starešina nekom odeljenju, a koji usred školske godine napuni 65 godina, treba dozvoliti da izvede svoje odeljenje do kraja. Takođe, ukoliko je reč o deficitarnim kadrovima, bilo je logično da im se produži radni odnos dok se ne obezbedi zamena“, dodaje Marjanović.
Dobrivoje Marjanović kaže da postoji potreba za zapošljavanjem u školama, a na pitanje koji kadrovi su deficitarni, odgovara da to zavisi od školske uprave i navodi primer Kruševca, gde fale nastavnici fizike i nemačkog.
Marjanović ukazuje da je novi zakon predvideo da pri svakoj školskoj upravi ministar obrazuje radnu podgrupu koja utvrđuje postojanje uslova i daje saglasnost za raspisivanje konkursa, pre nego što se zahtev uputi Ministarstvu prosvete.
Komentar Penzina:
Dva zakona jedne zemlje ne bi trebalo da protivreče jedan drugom.
Odredba zakona, ukoliko se poštuje, ne može da se „zloupotrebljava“.
Ne ohrabruje ni najmanje kada se javnosti predoči da se u školi zbrinjavaju „tehnološki viškovi“. Možda zvuči isuviše idealistično, ali bi bilo bolje da građanima makar govore da će ministarstvo i sindikati nastojati da se izabere najbolji mogući kadar.
Školski odbor je sklon zloupotrebama, a buduća radna podgrupa neće biti? Na osnovu čega ministarstvo to tvrdi ili – čime će nam garantovati to?
I da bude jasno, svakako smatramo da mladi treba da se zapošljavaju i voleli bismo da svaki mladi čovek može da nađe posao koji mu odgovara. Međutim, nikako ne vidimo da se ka tome ide ako se ovako komunicira sa javnošću. Nama izgleda da se samo (namerno?) ponovo pravi generacijski jaz. Treba da budemo jedni drugima krivi?
Penzin protiv stvaranja razdora među generacijama!