Stari, koji su često uplašeni od osoba koje im ne prete niti im mogu nauditi, poverenje daju osobama koje nikog drugog ne bi mogle da prevare. U oba slučaja, u pitanju je neinformisanost i/ili dezinformisanost.
Starije osobe češće su žrtve određenih kriminalnih radnji zato što su društveno izolovane, zavise više od javnog transporta i imaju ustaljene navike koje se mogu lakše predvideti. Ranjivosti starijih svakako doprinose i fizička i psihička oboljenja koja su češća u starosti.
Kada je reč o određenim zločinima, oni čine najčešće žrtve. Tu se pre svega radi o otimanju tašni i torbi na ulici (što je, izgleda, slučaj na svim meridijanima). Neke naučne teorije tvrde da stariji postaju žrtve upravo i samo onda kada napuste zaštitu svojih domova, izlažući time svoju slabost osobama sa kriminalnim namerama.
Tu teoriju, međutim, pobija statistika koja u mnogim zemljama pokazuje da su, pored otimanja tašni, stare osobe najčešće žrtve provala, pljački i prevara.
Nemamo statističke podatke za Srbiju, ali svakome ko prati ovdašnje vesti, hronike jasno ukazuju na ranjivost starih osoba upravo u njihovim domovima. Nažalost, česta su i mučenja i ubistva najstarijih upravo u njihovim domovima „za šaku dolara“. Kada su u pitanju prevare, čini nam se da se one najčešće dešavaju u domu žrtve.
Današnji Blic (4. jun 2014. god) prenosi da su u Sremskoj Mitrovici uhapšene R.R. (18) iz Bogatića i D.P. (23) iz Sremske Mitrovice, pod sumnjom da su od marta meseca ove godine izvršile 31 krađu u Sremskoj Mitrovici, Rumi, Bogatiću i Šapcu.
One su, kako se sumnja, ulazile u domove uglavnom starijih, nemoćnih i bolesnih osoba lažno se predstavljajući kao radnice javnih preduzeća Elektrodistribucija i Vodovod. Tražile su lične karte, račune i penzionerske čekove na uvid pod izgovorom da kao službena lica nude popust i pomažu penzionerima sa malom penzijom.
Stečeno poverenje su koristile i krale novac – od 3.000 dinara do 200 evra.
Stari, koji su često uplašeni od osoba koje im ne prete niti im mogu nauditi, poverenje daju osobama koje nikog drugog ne bi mogle da prevare.
U oba slučaja, u pitanju je neinformisanost i/ili dezinformisanost. Tim problemom bi trebalo da se, kao društvo, pozabavimo umesto da se, jalovo, zgražavamo nad postupcima kriminalaca.