Početna Magazin Godine Organizacije penzionera između vere i nevere, vlast glumi Robina Huda

Organizacije penzionera između vere i nevere, vlast glumi Robina Huda

Organizacije penzionera između vere i nevere, vlast glumi Robina Huda

Različite organizacije penzionera različito „čuju“ obećanja vlade. Neki polažu nadu u nikad veće penzije već od 2016. godine, neki veruju u povećanje najmanjih penzija, neki čekaju odluke Ustavnog suda o ranijim odlukama vlade… Prim. Penzina: Da li je reforma kada se oduzme onima koji imaju više pa se dodaje onima koji imaju manje? Ili se to ipak zove nekako drugačije?

Najave Aleksandra Vučića, premijera Srbije, da bi najniže penzije pre kraja godine mogle biti „nikad više”, a da bi pri kraju mandata ove vlade i svi ostali penzioneri mogli da računaju sa „nikad većim primanjima”, nisu date u dnevno političke svrhe, smatraju u Savezu penzionera Srbije i Savezu penzionera Vojvodine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

– Važno je da to povećanje bude iz realnih izvora i ne na kratak rok za mesec ili dva, već da se dugoročno obezbedi realan izvor prihoda za dugoročnu redovnu isplatu penzija – kaže Đuro Perić, predsednik Saveza penzionera Srbije.

Razlog da veruje da će para za povećanje najnižih penzija biti, Perić, vidi u činjenici da Fond PIO iz meseca u mesec beleži rast uplata doprinosa, s jedne, a s druge strane, manji je broj onih koji podnose zahtev za penziju, što znači da više njih nastavlja da radi i uplaćuje doprinose.

Osim toga, PIO fond je poprilično smanjio svoje troškove pa su se uštede i tu javile, kaže on i dodaje da ono na čemu vlada mora da poradi je da penzijski fond ne može još dugo da funkcioniše po sistemu protočnog bojlera i da jedan zaposleni „izdržava više od jednog penzionera – moraju se naći dodatni realni izvori iz kojih će se penzije finansirati“ – kaže Perić i dodaje:

– Više puta smo predlagali da se krene s naplatom ekstraprofita kojim bi se punio budžet Srbije, ali do sada takav predlog nije prihvaćen, a penzije se i dalje dotiraju iz budžeta s više od 40 procenata. To je mnogo.

Perić, međutim, ne očekuje da će do povećanja najnižih penzija doći pre početka naredne godine. On očekuje da bi penzije veće od 25.000 dinara, koje su od oktobra umanjene, mogle biti i veće nego što su bile pre smanjenja.

Milan Nenadić, prvi čovek Saveza penzionera Vojvodine, podseća da su penzije u poslednje četiri godine realno pale za 20 procenata, te da je važno da što pre počnu da prate rast cena na malo i vrate se na nivo pre smanjenja:

– U ovom času prosečno učešće penzija u prosečnoj zaradi ispod je 50 procenata. Najniža penzija iznosi 13.228 dinara i prima je oko 450.000 penzionera. Do prosečnog iznosa od 23.150 dinara, penziju prima 1.030.000 penzionera, čija bi primanja po zakonu ubuduće morala da se usklađuju s rastom inflacije.

On veruje u ove najave, o nikad većim penzijama, jer su, kako smatra, u vladi svesni da su penzioneri dali najveći doprinos finansijskom oporavku budžeta zemlje. Ne samo time što su im penzije privremeno umanjene, već i zato što ni pre toga nisu usklađivane s rastom inflacije, a što je po zakonu bilo obavezno.

– Ovo najavljeno povećanje najnižih penzija može biti i kroz jednokratnu pomoć najugroženijima, ali i kroz trajno povećanje najnižih penzija, s tim što kod tih najugroženijih penzionera treba sačuvati solidarni momenat i reći ispod kog nivoa ne smeju da padaju ova primanja, objašnjava Nenadić.

Upitani, kako komentarišu izjave čelnika PUPS-a „da se penzioneri neće parničiti sa svojom državom”, u Udruženju sindikata penzionera Srbije ocenjuju, u najmanju ruku kao ciničnom:

– Oni koji daju takve izjave, a dobro znaju da je ovo Udruženje Ustavnom sudu već podnelo zahtev za ocenu ustavnosti odluke da se penzije veće od 25.000 dinara smanje, zapravo se plaše odluke suda u našu korist. Svesni su da će u tom slučaju država morati da nadoknadi te umanjene penzije i plati sudske troškove za oštećene penzionere, kaže Žika Tešić iz ovog udruženja za Politiku.