Okrugli sto o fiskalnoj strategiji crnogorske vlade

Šta o fiskalnoj strategiji crnogorske vlade misle stručnjaci i sindikati? Kritikovano je, između ostalog, to što se usklađivanje penzija naziva povećanjem. Samo povećanje moralo bi da bude mnogo veće.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Crnogorsko Ministarstvo finansija organizovalo je okrrugli sto o nacrtu fiskalne strategije Vlade Crne Gore.  je održan 26. jula 2024.

Podsećamo, premijer Crne Gore Milojko Spajić je, prezentujući Fiskalnu strategiju za period 2024 – 2026. najavio i povećanje crnogorskih penzija. Rekao je da će penzije od januara 2025. godine biti uvećane za 50-60 evra.

„Svi penzioneri u Crnoj Gori – osim ovih koji su već primili povećanje time što je minimalna penzija uvećana na 450 eura – svi ostali penzioneri će imati povećanje od 1. januara 2025. godine. I to povećanje će biti 7-8 odsto, znači od nekih 50-60 eura u zavisnosti, naravno, od inflacije koja bude do kraja godine.“

Šta o fiskalnoj strategiji kažu struka i sindikati u Crnoj Gori?

Nacrt fiskalne strategije predstavlja značajno odstupanje od predizbornih obećanja i postizbornog kalkulatora kojim je razrađen program „Evropa sad 2“, smatra direktor “Fidelity Consultinga” Miloš Vuković. Kako je objasnio, nema minimalne plate od 700 evra, nema prosečne penzije od 600 evra, nema povećanja od 25 odsto svim zaposlenima koji primaju platu preko 565 evra, nema radnog vremena od sedam sati, nema pune zaposlenosti. Sve ovo je, podseća Vuković, trebalo ostvariti do prvog novembra 2024. godine.

Daju se mrvice kroz povećanje neto plata dok se urušava Fond PIO. Naime, Fond PIO će, rečeno je na Okruglom stolu, kad se ukinu doprinosi biti u minusu 400 miliona evra.

Naglašeno je da se redovno „uvećanje“ penzija pokušava predstaviti kao „povećanje penzija„. Zapravo bi sve penzije u Crnoj Gori morale da porastu oko 21 odsto da bi se ispunilo predizborno povećanje.

Smanjuje se bruto zarada

Nenad Rakočević, predsednik Sindikata državne uprave rekao je da sindikati nikada nisu bili protiv povećanja plata. Međutim, ne povećava se plata nego se smanjuje na taj način što smanjuje bruto zarada.

„Logično bi bilo da se poveća obračunska vrijednost koeficijenta i tako povećaju plate. Umjesto toga se uvodi minimalac od 600 i 800 eura. Smanjuje se bruto zarada, iako se povećava neto plata. Po našoj računici, zbog ovakve reforme penzija će biti manja 26-27 odsto“, kazao je Rakočević.

Povećanje i usklađivanje penzija – nije isto

Nekadašnji pomoćnik ministra rada Jovo Pejović napominje da u nacrtu fiskalne strategije nema opisane reforme programa “Evropa sad 2” koja je prezentovana u ekspozeu premijera.

“Nema prosječne penzije od 600 eura što je bilo obećano, da bi se to ispunilo sve penzije bi trebalo da budu povećane 21,8 odsto, a imamo selektivno povećanje penzija. Istu penziju ima neko ko je radio 40 godina i plaćao doprinose na platu od 900 eura i neko ko je radio 15 godina i plaćao doprinose na minimalnu zaradu“, rekao je Pejović.

Penzije se ne povećavaju, nego se samo redovno usklađuju. Postoji, naglasio je, velika razlika između te dve stvari.

Univerzitetska profesorka Branka Bošnjak je navela da na uštrb sigurne starosti sada povećavaju plate: Uz to se ljudi podstiču da idu u penziju.

Smatra da nije pošteno da se plate ujednačavaju. Kao primer je navela da se neko kome će minimalac biti 800 evra pribiližava profesoru fakulteta koji je doktor i koji ima platu 900 evra.

„Ovo će još više povećati broj zaposlenih u javnoj upravi i podstaći kupovinu diploma“, istakla je.

Izvor: Vijesti
Fotografija: Krzysztof Kotkowicz / Unsplash