Međunarodni dan dostojanstvenog rada se obeležava 7. oktobra svake godine. A u Srbiji u kojoj, svakog meseca, više od polovine zaposlenih prima manje od 50.000 dinara, teško je govoriti o dostojanstvenom radu.
Zoran Stojiljković, predsednik UGS „Nezavisnost“, naglasio je, povodom Međunarodnog dana dostojanstvenog rada, da određeni podaci sasvim dovoljno govore o tome koliko ima dostojanstvenog rada u Srbiji. Reč je, pre svega, o podatku da više od polovine radnika u Srbiji radi za platu manju od 50.000 dinara, kao i da su mnogi u neregulisanom radnom statusu.
Da bi rad mogao da se smatra dostojanstvenim trebalo bi da podrazumeva da je ugovoren, siguran u svakom pogledu, čak i od psihičkih pritisaka i da je na vreme i dostojanstveno plaćen, objašnjava Stojiljković.
„Svi koji su u zoni sive ekonomije i rade sa kratkoročnim ugovorima i u fleksibilnim oblicima zapošljavanja, izvan su zone dostojanstvenog rada. Ako on podrazumeva i pristojne zarade od kojih se može pristojno živeti, onda je i dobar deo zaposlenih koji imaju niska primanja van takvog rada“, rekao je Stojiljković.
Mihail Arandarenko, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu naglašava da je tehnički moguće izvesti reformu poreske i socijalne politike, odnosno naknada od penzija do socijalne pomoći, naknade porodiljama i slično.
„To je moguće zato što postoji fiskalni prostor za preraspodelu, budući da je naša država bogata što se za građane ne bi moglo reći. U prilog tome mogu da kažem da je u poređenju sa 10 ili malo više zemalja istočne Evrope koje su ušle u Evropsku uniju, Srbija druga ili treća zemlja po veličini budžeta“, rekao je Arandarenko.
Samo troje od petoro zaposlenih u Srbiji ima ugovor na neodređeno vreme, podaci su Centra za demokratiju. Ta vrsta ugovora nije garancija sigurnosti budući da je indeks zaštite zaposlenja u Srbiji jedan od najnižih u Evropi.
izvor: Novosti
Fotografija iz TV serije „Real Humans“