Početna Magazin Godine Ljudski resursi: Računari zapošljavaju kvalitetnije nego menadžeri

Ljudski resursi: Računari zapošljavaju kvalitetnije nego menadžeri

Ljudski resursi: Računari zapošljavaju kvalitetnije nego menadžeri

U trenutku kada se stiče utisak da u Srbiji cveta profesija kadrovske službe (HR menadžera), u svetu su sve popularniji računarski programi koji automatski testiraju i preporučuju najbolje kandidate – i to rade veoma dobro!

Ljudi vole da misle da imaju dobre instikte, ali kada je reč o zapošljavanju, makar radnika za radna mesta za koje je potrebna niža kvalifikacija, računari to rade bolje – piše Blumberg o novoj studiji Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja SAD.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Studija je obuhvatila 15 kompanija koje su zaposlile preko 300.000 radnika u sektoru usluga, kao što su kontakt centri („kol“ centri) ili poslovi na unosu podataka. Istraživači su uporedili rezultate zaposlenih koje su zaposlili ljudi i onih koji su primljeni na posao sa preporukom računarskog programa.

Računarski test je obuhvatio pitanja vezana za tehničko znanje, karakter, kognitivne sposobnosti i opšti utisak o podobnosti za određeno radno mesto. Odgovore kandidata obradio je algoritam i prikazao rezultate jednostavnim svrstavanjem radnika u tri kategorije podeljene po bojama semafora:

  • zeleno za najbolje kandidate
  • žuto za one sa slabijim rezultatima
  • crveno za one koji ne odgovaraju radnom mestu.

Glavni rezultat istraživanja jeste to što je dokazano da ovakav program može da radi, čime su potvrđene i ranije studije na ovu temu.

U proseku, oni koje je program obeležio zelenom bojom, ostajali su na poslu 12 dana duže od onih koji su obeleženi žutom, a koji su ostajali prosečno 17 dana duže na radnom mestu u odnosu na one koji od programa dobili crvenu boju:

– Ovo su ogromne razlike jer je reč o poslovima sa velikom fluktuacijom radne snage, na kojima se u talasima zapošljava po nekoliko stotina ili nekoliko hiljada radnika, a koji na tim radnim mestima u proseku ostaju svega tri meseca – pojašnjava jedan od autora istraživanja.

Ono što je zanimljivo jeste da menadžeri koji zapošljavaju često ne slušaju program iako imaju pred sobom njegove rezultate.

U obzir je uzeto i to da menadžeri mogu da kažu kako oni uspevaju da zaposle produktivnije radnike koji za isti broj radnih dana urade više od radnika koje je preporučio računar. Ipak, brojke iz istraživanja i tu ih demantuju.

Istraživači su ispitali kakvo je stanje ovim povodom u šest od 15 kompanija koje su ispitivali, mereći produktivnost, kao na primer:

  • koliko je telefonskih poziva obavljeno prosečno po satu
  • koliko je podataka uneto prosečno po satu rada
  • ili koliko je standardizovanih testova pregledano po satu rada.

– Ne postoje statistički dokazi da menadžeri zapošljavaju produktivnije radnike u odnosu na programe – kažu istraživači.

Algoritmi za zapošljavanje sve su popularniji jer predstavljaju dobar način da se smanje troškovi pronalaženja i zapošljavanja novih radnika. Ipak, i zaposleni u ljudskim resursima i dalje vole da se oslone na „svoj osećaj“.

Izgleda da ljude može da prevari biografija, a mnogi menadžeri u odlučivanju naginju ljudima koji su slični njima samima:

– Ljudi često misle da su stvari koje naučite u procesu prijavljivanja za posao korisne. Ali, da li su vrednije od informacija sa testa? U najvećem broju slučajeva nisu – kažu istraživači.