U Muzeju istorije Jugoslavije na Trgu Nikole Pašića u Beogradu ove zime biće predstavljena izložba Ruska avangarda u Beogradu na kojoj će po prvi put biti predstavljen ovaj umetnički pokret koji je podstakao revoluciju i nove vidove interpretacije u umetnosti.
-
Slika: Aleksandar Rodčenko, 1925.
Ovom izložbom će se obeležiti stogodišnjica nastanka slike Crni Kvadrat, remek dela vodećeg umetnika ruske avangarde Kazimira Maljeviča, koje predstavlja svojevrsnu revoluciju u umetnosti. Autorke izložbe su kustoskinje Ana Pakhomova i Faina Balakhovskaja.
Publika će imati priliku da vidi 117 radova oko 50 poznatih umetnika koji obuhvataju skoro sve pravce ruske avangarde: futurizam, sumermazam, konstruktivizam i funkcionalizam.
Među najznačajnijim delima su grafike i slike Vasilija Kandinskog, Aleksandra Rodčenka, Ivana Kljuna, Aleksandra Arhipenka, Aleksandra Vesnina i Ljubov Popove, kao i dela primenjene umetnosti Kazimira Maljeviča.
Izbor dela predstavlja pregled ruske avangarde koja ne predstavlja jedinstveni umetnički pravac, već široki okvir za umetničke, literarne i pozorišne eksperimente, tokom prve trećine 20. veka. Taj radikalni umetnički pokret širih razmera, koji je u jednom trenutku slavljen, u drugom potpuno osporen i zabranjen, danas je ponovo prihvaćen.
Ruska avangarda u Beogradu odslikava jedinstveni fenomen, nastao kada se oformila grupa umetnika koja je u umetnosti videla zamenu za religiju i put ka promeni društva. Uvođenje geometrizacije u likovni izraz umesto figuralnosti, predstavljalo je odraz modernizacije pretežno agrarnog ruskog društva i snažnu veru u radničku revoluciju, progres i industrijalizaciju.
Pored slika i crteža, na izložbi će biti prikazane i skice i ilustracije kostima i scenografije za značajne filmove i predstave tog vremena, brojni grafički radovi koji će uključiti i ilustracije za knjige “oca ruskog futurizma” Davida Burljuka, kao i radovi iz oblasti arhitekture El Lisickog od kojih je najpoznatija utopijska ideja horizontalnih solitera.
Ovu postavku će upotpuniti i jedanaest dela iz kolekcije Narodnog muzeja u Beogradu koja su deo umetničke zaostavštine Ljubomira Micića, osnivača časopisa Zenit i osobenog avangardnog pokreta. Ova dela su bila deo “Zenitove međunarodne izložbe nove umetnosti” koju je Ljubomir Micić organizovao 1924. godine u Beogradu. Na ovaj način će posetioci imati priliku da se podsete istorijskih trenutaka kada su se u Beogradu odvijali događaji značajni za evropsku istoriju avangarde.
Izložba će biti otvorena do 7. februara 2016. godine, piše sajt Breakfast.