U Holandiji, i privatni i javni sektor ulažu u velike penzione fondove, uglavnom zaduženim za jednu oblast industrije, a zatim se angažuju neprofitne kompanije koje ovaj novac investiraju.
Holandija je nakon finansijske krize 2008. godine pratila svoj koncept penzionog plana da „svaka generacija treba da plati svoje troškove“. U tom pravcu zaposleni su plaćali veći danak za penzioni fond, a penzioneri su imali smanjena primanja.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Oko 90 odsto holandskih radnika u potpunosti zarađuje svoju penziju tokom radnog veka koja iznosi oko 70 odsto plate koju su imali na poslu. Po ovome, Holandija je jedna od zemalja sa najpovoljnijim penzijama u svetu.
Izdatak za fond PIO u Holandiji iznosi 18 odsto zarade, ali fond je vode profesionalci koji ovaj novac investiraju u cilju održanja i povećanja vrednosti. Na primer, u SAD, izdvajanja za PIO i socijalno iznose 16,4 odsto, pa je penzija svega oko 40 odsto nekadašnje plate.
U Holandiji, i privatni i javni sektor ulažu u velike penzione fondove, uglavnom zaduženim za jednu oblast industrije, a zatim se angažuju neprofitne kompanije koje ovaj novac investiraju.
Ceo proces nadgleda državna centralna banka, i to veoma strogo. Početkom 21. veka, kada je nastao blaži kolaps nakon „dot.com“ ere, banka je upozorila da može nastupiti kriza sa finansiranjem penzija.
Tako je 2002. godine naredila da penzioni fondovi moraju imati najmanje 1,05 evra za svaki evro koji treba da isplate u budućnosti. Ukoliko fond padne ispod ovog zahteva ima rok od tri godine da se oporavi.
Centralna banka razvila je i sistem merenja vrednosti penzija u budućnosti. Ovaj metod je daleko strožiji od američkog i zabranjuje procene koje uključuju pretpostavku stabilne ekonomije, piše Njujork Tajms.