Početna Magazin Godine Društvo Evropa ide ka gerontokratiji – Promena sistema glasanja (III)

Evropa ide ka gerontokratiji – Promena sistema glasanja (III)

Nije sigurno da će više glasačke moći mladih voditi ka održivom zakonodavstvu. U Evropi, poslanici su se čak i u krizom najpogođenijim državama sa velikom izlaznosti mladih, načelno rečeno, pokazali prilično konzervativnim i izbegavali ozbiljnije zakonske promene.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Da li bi obavezno ili glasanje uz punomoćje povećalo međugeneracijsku pravdu i nadomestilo aktuelne probleme veće izlaznosti starijih?

Rešenja je teško odrediti. Jedan izveštaj (autor: Bertelsmann) predlaže kontroverznu ideju „demeni glasa“ (kada roditelji i staratelji imaju pravo i na dečije glasove), ili glasanje uz ovlašćenje/punomoćje. Ovu ideju promoviše i vladajuća Fides partija u Mađarskoj (Fidesz).Alternativno rešenje je obavezno glasanje (uz propisane kazne za neizlazak na birališta), koje bi najviše uticalo na siromašne i mlade. U Evropi (više ili manje primenjeno u praksi), glasanje je obavezno u Belgiji, Italiji i Grčkoj – u zemljama koje tradicionalno imaju preko 90% izlaznosti.

Međutim, rezultat se ne ogleda niti u zaposlenosti mladih, niti u prisustvu izražene međugeneracijske pravde, zaključuje izveštaj – sve tri države imaju veliki javni dug.

Dodatno, nije sigurno da će više glasačke moći mladih voditi ka održivom zakonodavstvu. U Evropi, poslanici su se čak i u krizom najpogođenijim državama, sa obavezom glasanja mladih, načelno rečeno, pokazali prilično konzervativnim, naročito kada je reč o zajedničkoj valuti.

Čini se da su stariji glasači zastrašeni mišlju da će izgubiti penzije i ušteđevinu ukoliko se dozvoli neki stepen inflacije. Mladi ljudi su tradicionalno otvoreniji prema evropskom kosmopolitizmu i u anketama pokazuju relativno višu vezanost za evro.