Početna Magazin Godine Ekonomija Eurostat: Koliko trošimo i koliko privređujemo?

Eurostat: Koliko trošimo i koliko privređujemo?

Eurostat je objavio prve procene potrošnje po glavi stanovnika za 2013. godinu. Osnovni utisak je da je najviša potrošnja tri puta veća od najniže, ali i da se BDP značajno razlikuje od zemlje do zemlje

Eurostat je 18. juna 2014. godine objavio prve procene potrošnje po glavi stanovnika za 2013. godinu. Procene se odnose kako na države članice, tako i na države Evrope koje ne pripadaju Evropskoj uniji. Osnovni utisak, koji se odrazio i na naslov Izveštaja, jeste da je najviša potrošnja tri puta veća od najniže – još jedan pokazatelj ekonomske nejednakosti u okviru EU.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Stvarna individualna potrošnja (Actual Individual Consumption – AIC) predstavlja meru materijalnog blagostanja domaćinstava. AIC se izražava u jedinicama Standarda kupovne moći (Puchasing Power Standard – PPS). PPS je jedinica veštačke valute koja eliminiše razlike u cenama između različitih zemalja. Na taj način jedna PPS služi za kupovinu iste količine robe i usluga u svim zemljama.

AIC po glavi stanovnika izražen u PPS-u varira od 49 do 138 odsto od proseka EU. Najviši nivo stvarne individualne potrošnje po glavi u EU zabeležen je u Luksemburgu čiji nivo je za skoro 40 odsto viši od EU proseka. Slede Nemačka sa 25 odsto iznad proseka, pa Austrija, Švedska, Danska, Belgija, Finska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo sa nivoima između 10 i 20 odsto iznad proseka.

Na dnu lestvice su Letonija, Estonija, Mađarska i Hrvatska sa nivoom od 30 do 40 odsto nižim od prosečnog, a najniži nivoi su zabeleženi u Rumuniji i Bugarskoj – oko 50 odsto ispod proseka.

Što se tiče bivših jugoslovenskih republika koje nisu u sastavu EU, njihova stvarna individualna potrošnja kreće se od 50 do više od 60 odsto ispod EU proseka: Crna Gora – 52%, Srbija – 43%, Makedonija – 41% i Bosna i Hercegovina – 38%.

U istom izveštaju se daje i prikaz bruto domaćeg proizvoda (BDP) po glavi stanovnika koji takođe prikazuje značajne razlike između zemalja članica. Može se primetiti da ova mera privredne aktivnosti često prati odnos u stvarnoj potrošnji. Tako je BDP po stanovniku, izražen u PPS, tokom 2013. godine bio od 47 odsto EU proseka u Bugarskoj, do 264 odsto u Luksemburgu.

BDP u zemljama bivše SFRJ najviši je u zemljama koje su članice EU: u Sloveniji 83% (AIC – 77%) i u Hrvatskoj 61% (koliki je i AIC), dok ostali ne samo što imaju niži BDP, nego bi se moglo reći da, iako troše malo u odnosu na EU, troše više nego što zarađuju. Tako je BDP u Crnoj Gori 42%, u Srbiji 36%, u Makedoniji 35% i u Bosni i Hercegovini 29%.

Izveštaj u PDF ili doc. formatu možete preuzeti ovde. Revidirane procene Eurostata biće objavljene decembra 2014. godine.