Novi tip džinovskog virusa preživeo je više od 30.000 godina zamrznut u sloju sibriskog leda iz doba neandertalaca.
Prvi nalazi su obavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Pitovirus, kako je nazvan, napada amebe, ali ne i ljude i životinje.
Džinovski virusi su virusi veći od 0,5 milionitog dela metra, tj. mogu se videti jednostavnim optičkim mikroskopom. Oni obuhvataju mnogo veći broj gena u odnosu na savremene viruse – npr. viruse gripa ili side. Njihova veličina i njihov genom mogu se uporediti sa veličinom i genomom bakterija.
„Dokaz da virusi zamrznuti u ledu više od 30.000 godina mogu da prežive i da ponovo budu zarazni, sugeriše da bi topljenje permafrosta (zaleđenog sloja iz praistorije) usled globalnog otopljavanja i rudarske i industrijske eksploatacije arktičkih regiona, moglo da sa sobom donese i rizik za javno zdravlje“, naglašava Žan-Mišel Kalveri, koautor istraživanja.
Pored topljenja leda, oblast Čukotke, odakle su ovi džinovski virusi, bogata je naftom, gasom, ugljem, zlatom i volframom. „Kopajući u potragom za naftom ili gasom, ljudi bi nehotice mogli da dođu u kontakt sa mikrobima (…), da se zaraze i postanu nosioci“, kažu istraživači.
Mogućnost ponovne pojave virusa za koje se smatra da su iskorenjeni, nije više naučna-fantastika, procenjuje Kalveri. Boginje, npr. koje su ranije preovladavale u Sibiru, množe se slično kao i pitovirus i mogle bi još uvek da postoje u zemlji. Nedavno, pojavio se iz leda novi protozoa parazit koji je napao morske lavove, morževe i medvede na Arktiku i u Kanadi.
Napomena: na fotografiji kojom je ilustrovan tekst prikazan je stanovnik Jamalskog poluostrva, a ne Čukotke