Dušanov Zakonik bi se mogao nazvati ustavom srednjovekovne srpske države budući da je određivao karakter državnog uređenja i uređivao društvene odnose u državi…
Car Stefan Dušan Silni (1331-1355) svojim Zakonikom želeo je da unificira pravne norme na teritoriji svoga carstva koje je u tada obuhvatalo i zemlje u kojima se nije vladalo po srpskim „običajima“.
U prvom delu Zakonika, koji je imao ukupno 201 član (prvih 135 iz 1349. dopunjeno je 1354. godine sa još 66), uređuju se odnosi sa crkvom koja je imala niz povlastica i bila izuzetno zaštićena, ali su uređene i njene obaveze prema stanovništvu. Ipak, najveći broj propisa odnosi se na uređenje države i na organe vlasti, a za njima, po brojnosti, slede propisi o krivičnim delima i kažnjavanju.
Dušanov Zakonik bi se mogao nazvati ustavom srednjovekovne srpske države budući da je određivao karakter državnog uređenja i uređivao društvene odnose u državi.
Na slici je prikazan car Dušan Silni – deo freske iz manastira Lesnovo, Makedonija (sredina XIV veka)