Početna Magazin Godine Društvo Danska: Rodna ravnopravnost i pravo žena na starenje

Danska: Rodna ravnopravnost i pravo žena na starenje

Danska: Rodna ravnopravnost i pravo žena na starenje

Da li su Danci srećna nacija, između ostalog i zato što kod njih žene ne moraju pošto-poto da izgledaju mlađe da bi dokazale svoju vrednost i uspešnost? Čemu našu decu uče nerealni holivudski filmovi u kojima sredovečne žene izgledaju kao studentkinje?

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija Helen Miren iz teksta „Grenkini – bikini za bake

Proleća 2015. godine šou-biznis svet je uzburkala reakcija glumice Megi Džilenhal (37) nakon što je odbijena za ulogu u filmu u kome je trebalo da glumi ženu u koju se zaljubljuje muškarac 18 godina stariji od nje. Želeli su neku mlađu glumicu!

„To me je zaprepastilo“, rekla je glumica novinarima. „Isprva sam se osećala loše, zatim sam se razljutila, a na kraju sam se smejala.“

U članku za britanski list Gardijan, Helen Miren (na fotografiji), jedna od starijih glumica koje još uvek snimaju u Holivudu, govorila je o odbijanju koje je doživela Megi Džilenhal izražavajući svoje mišljenje da su podele uloga u današnjoj filmskoj industriji postale „smešne“.

Protivrečnost u shvatanju godina kod muškaraca i žena je ništa drugo do sramna. Svi smo gledali kako Džejms Bond postaje sve stariji, dok istovremeno njegove devojke postaju sve mlađe i mlađe. To zaista pobuđuje pitanje: imaju li muškarci i žene ista prava na starenje?

Džesika Aleksander, američka spisateljica koja je 13 godina bila u braku sa Dancem, te često piše o kulturnim razlikama (napisala je i knjigu „Danish Way of Parenting“ – Danski način vaspitanja dece) seća se kako joj je u početku izgledalo neobično da u danskim filmovima i u televizijskom programu, mnoge uloge, čak i one seksi, dobijaju starije glumice.

Sada joj ta njena zapanjenost izgleda smešno. Ovo čak nisu bile, piše, stare žene, već žene koje su bile u „normalnim“ godinama za uloge koje su igrale.

Amerikanka je toliko navikla da gleda ženske osobe sa jedva po kojom borom na licu kako igraju uloge starijih žena, da nikada nije ni pomislila da se zapita koliko je to normalno. Izgledalo joj je sasvim logično da žena sa uspešnom, razvijenom karijerom, sa troje dece i mnogo starijim mužem bude neko ko istovremeno može da tumači i ulogu brucoša. Tako izgleda uspeh, zar ne?

Džesika Aleksander je počela da istražuje pitanje jednakosti među polovima širom sveta. U Indeksu rodne neravnopravnosti Svetskog ekonomskog foruma iz 2014. godine, Danska i druge skandinavske zemlje zauzimaju visoka mesta pošto imaju najvišu stopu rodne ravnopravnosti.

Džesika se zapitala da li se rodna ravnopravnost odnosi i na pravo žene da stari? Da li je Danska bolja u promovisanju jednakih prava na starenje putem medija, filma i društvenih poruka od drugih zemalja? I, ako je tako, da li je to još jedan razlog zašto su Danci stalno u vrhu, ako ne i prvi, na listama najsrećnijih zemalja sveta?

Danska psihoterapeutkinja Iben Sandal objašnjava: „Mislim da mi u Danskoj angažujemo ‘starije’ žene na filmu jer inače film ne bi bio realističan. Nama je važnije da se identifikujemo sa nečim stvarnim nego sa ‘snom’. Ne možemo da učimo decu da vrednuju autentičnost i da traže lepotu u stvarnosti ako im pokazujemo nerealne stvari. Svi starimo, muškarci i žene, i to je OK!

Danska nikada nije dospela na listu zemalja koje imaju najviše plastičnih operacija godišnje. Sigurno razlog tome nisu finansijske mogućnosti. Plastična hirurgija može da nas učini mlađim, ali da li ona zaista čini ljude srećnijim? I da li su žene više od muškaraca podstaknute da idu pod hirurški nož  zato što u njihovom slučaju starenje znači da su neuspešne? Koliko slika sredovečnih žena može da se vidi u holivudskim filmovima koje bi mogle da ukažu na suprotno?

Džesika Aleksander apeluje da sledeći put kada odgledamo film u kome je razlika u godinama između glavnog glumca i glavne glumice izražena (a da to nije zaplet filma), na to obratimo pažnju. O tome treba pričati sa svojim partnerom i decom. U pitanju je rodna neravnopravnost sa podmuklim dejstvom.

Ako bismo mi sami postali više svesni ove činjenice, možda bismo, smatra autorka, mogli da naučimo svoju decu stvarnom životu i možda bismo mogli da ih uverimo da je moguće naći lepotu u stvarnosti. Onda bi naša deca imala veće šanse da postanu srećni ljudi.

Pratite nas na Fejzbuku