Savez samostalinih sindikata i guvernerka Jorgovanka Tabaković nemaju isti stav kada je u pitanju pokrivenost potrošačke korpe. Iako se vode istim statističkim podacima, donose sasvim drugačije zaključke.
U januaru 2024. godine minimalna zarada vredela je 49.864 dinara, a minimalna potrošačka korpa 52.775,41 dinara. Znači da je pokrivenost minimalne potrošačke korpe minimalnom zaradom iznosila 94,48 odsto. To je znatno više u odnosu na prošlu, pa i na 2022. godinu. Pretprošle godine je prosek pokrivenosti iznosio oko 77 odsto.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
O pokrivenosti minimalne potrošačke korpe govorila je nedavno i Jorgovanka Tabaković, guvernerka Narodne banke Srbije (NBS). Rekla je da o poboljšanju životnog standarda govori i rast pokrivenosti prosečne potrošačke korpe prosečnom zaradom i rast pokrivenosti minimalne korpe minimalnom zaradom, na oko 94 odsto. To je, kako je naglasila, najviši nivo do sada.
Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Duško Vuković napominje da je guvernerka uporedila iznose iz januara ove godine. Smatra da bi bilo pošteno navesti da je u prvom mesecu bilo najviše radnih dana u godini, čak 23. Tada su računaju 184 radna sata. Minimalna zarada iznosila je 49.864 dinara, a minimalna potrošačka korpa 52.775,41 dinara.
Već u februaru minimalac je iznosio 45.528 dinara jer je mesec brojao 21 radni dan. Sa druge strane, potrošačka korpa je neznatno porasla – na 53.040,56 dinara. To znači da je pokrivenost u februaru opala na 85,84 odsto.
Radnici sa minimalcem su u zaostatku od 10.423,97 dinara u odnosu na minimalnu korpu za dva meseca 2024, navodi Duško Vuković. Potpredsednik SSSS se pita zašto guvernerka nije navela te podatke već je izabrala mesec sa najvećim brojem radnih sati. Time je javnosti predstavila kako u Srbiji raste standard života.
U NBS-u kažu da je iz podataka za februar, ali i ukoliko se posmatraju oba meseca zajedno, pokrivenost još uvek veća od 90 odsto.
Može li Srbija da se pohvali dobrim standardom građana?
Predstavnici sindikata se pitaju čime se to hvalimo.
„Ljudi ne primaju procente, nego dinare. Tročlana porodica može da na obrazovanje potroši 110 dinara, jer toliko je iznosila (94 odsto) januarska pokrivenost minimalne korpe minimalnom zaradom. Treba li možda da se hvalimo da tročlana porodica ima pravo mesečno na 8,5 litara tečnosti? Gram sardine dnevno po članu domaćinstva? Da li od 400 grama predviđene junetine u minimalnoj korpi mogu da pazare 370 grama tog mesa mesečno? To sve nije za hvalu, a kazati da se poboljšao životni standard takođe nije u redu, jer je minimalna zarada i dalje niža od minimalne potrošačke korpe“, kaže Vuković.
Da statistici ne treba sto posto verovati, jer statistika zavisi od metodologije koja se koristi u određene svrhe, smatra ekonomista Milan R. Kovačević.
– Kada je reč o pokrivenosti korpe zaradom, važna je potrošnja, odnosno koliko se, zapravo, troši novca. To se stalno menja, kao i ono koliko ljudi ulazi u taj prosek. Uz to, važno je i pitanje da li su namirnice koje ulaze u sastav te korpe relevantne, jer možda neki ljudi ne troše takve namirnice nego neke druge, zbog čega smatram da se ne može govoriti o povećanju standarda samo na osnovu statistike pokrivenosti korpe minimalnom zaradom. To nije prava slika stanja. Iako je prosek pokrivenosti korpe u prethodne dve godine bio oko 77%, a za prva dva meseca ove godine oko 90 procenata, to ne znači da nam je bolje – smatra on.
Izvor: Politika