Početna Magazin Godine Društvo Da li je igranje sa mozgom zatvorenika dobra ideja?

Da li je igranje sa mozgom zatvorenika dobra ideja?

Imamo li pravo da osudimo polulobotomizovane bivše zatvorenike zbog njihovih dela nakon što smo njihove mozgove naterali da misle da su bili zatvoreni 1.000 godina?

Tim naučnika sa Oksforda, predvođen filozofom Rebekom Bouč, nedavno je predložio koncept korišćenja psihoaktivnih droga i futurističkih tehnologija kao što je transfer uma za uveravanje mozga zatvorenika da je bio u zatvoru 1.000 godina, dok je u stvarnosti tamo proveo samo par dana.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ovo bi rešilo problem pretrpanih zatvora. I Velika Britanija i SAD imaju veliki problem sa tim. U SAD, trenutno je u zatvoru 2,4 miliona ljudi. Smeštaj i ishrana samo za narkokriminalce košta američke građane 51 milijardu dolara godišnje. Problem zahteva da se što pre nađe rešenje.

Rouč kaže da bi neke psihoaktivne droge mogle da učine da se neko oseća kao da je odslužio 1.000-godišnju kaznu. Vreme je relativno, te ove droge mogu da utiču na način na koji neko doživljava protok vremena. Štaviše, neke psihoaktivne droge mogle bi da prouzrokuju da haluciniramo da nam se dan stalno ponavlja, kao u košmaru iz koga ne možemo da se probudimo.

Rouč je predložila i koncept aploudovanja mozga. Ako bismo aploudovali mozak zatvorenika na kompjuter, taj zatvorenik bi mogao da živi beskonačno dugo. Virtuelna igra iz koje ne možete da izađete koliko god se trudili. Teorijski, onda bismo mogli da kažnjavamo ljude u izmišljenom svetu u kome su oni u stvarnosti bili samo dan ili dva.

Američki stručnjak za pravo Dejvid Mulauzen kaže da to nije tako jednostavno. Jedna od glavnih prednosti sistema zatvaranja kriminalaca jeste u sklanjanju nasilnih ljudi sa ulica.

Drugi, sasvim očigledan problem sa drogiranjem kriminalaca jeste da to nikada ranije nije rađeno, te smo mi nesvesni dugotrajnih uticaja. „Da li postoje neželjene pojave koje su nam nepoznate? Koliko će nam trebati da saznamo da li one postoje?“, pita se Mulhauzen.

Rebeka Rouč tvrdi da petljanje sa umom kako bi se promenio kazneni sistem zvuči kao zastrašujuća ideja samo zato što je nova. Ali je to jednostavno užasna pomisao.

Zamislite ulice koje vrve od polulobotomizovanih bivših zatvorenika na kojima smo rešili da izvršimo neke opite. Da li možemo nakon toga uopšte da ih zatvorimo? Ko bi ih krivio zbog njihovih dela nakon što smo njihove mozgove naterali da misle da su bili zatvoreni 1.000 godina?

Skraćeni tekst Tora Bensona