Srbija još uvek nema postrojenja za uništavanje farmaceutskog otpada, kao što su na primer lekovi kojima je istekao rok upotrebe, pa se nagomilana količina potencijalno opasnog materijala sprema na put u Austriju.
Godišnje u Srbiji nastaje oko 130 tona ove vrste otpada ako se tu ubroje i citotoksični i citostatički lekovi, koji se u knjigama zapravo vode kao zasebna vrsta otpada.
Decenijama prisutan problem dodatno je pogoršan donacijama lekova 1999. godine tokom bombardovanja jer je većina njih bila pred istekom roka trajanja, kažu u Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine za Politiku.
Od pre nekoliko godina apoteke su u obavezi da zaključe ugovor sa preduzećima licenciranim za sakupljanje, transport i izvoz farmaceutskog otpada.
Njima je propisima zadato i da ga primaju od građana, kako bi se izbeglo da se on taloži po ormarima domaćinstava ili da ga ukućani bacaju u kontejnere, pa čak i kanalizaciju.
Ali, malo apotekarskih ustanova je obaveštavalo građane da mogu da im predaju takav otpad. Drugim rečima, postarali su se da im takav teret uopšte i ne zapadne. Razlog tome je što regulativa nije odredila ko bi, nakon što ga apoteka primi, morao da plati zbrinjavanje farmaceutskog otpada.
U pripremi je novi zakon o upravljanju otpadom, koji će biti usaglašen sa poslednjim direktivama Evropske unije. Radna grupa će predložiti i preciznije propisivanje načina i postupka finansiranja zbrinjavanja farmaceutskog otpada, naročito lekova sa isteklim rokom trajanja koji se prikupe od građana.
Ministarstvo ne otkriva koje rešenje za finansiranje tog zadatka će ući u nacrt novog zakona – da trošak podmire proizvođači lekova, zavisno od udela koji imaju na tržištu, ili građani, koji bi taj ceh plaćali preko komunalnih računa.