Početna Magazin Godine Zamrzavanje umrlih – posao budućnosti (2)

Zamrzavanje umrlih – posao budućnosti (2)

Dolazi do promene stava javnosti prema krionici, a razvojem nove tehnike – vetrifikacije i nove vrste polise osiguranja namenjene krionici, i do novih mogućnosti

Broj krioničara od 90-ih godina XX veka doživljava značajan rast, što se može objasniti pomoću dva faktora.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Sa jedne strane, razvoj „vitrifikacije“, tehnike koje omogućava hlađenje tela bez zaleđivanja, čime je smanjeno oštećivanje ćelija.

Sa druge strane, od kraja prošle decenije, razvoj ponuda polisa životnog osiguranja namenjenih krionici, što omogućava „da se obezbedi mogućnost da se ugleda 3000. godina za 1.000 dolara godišnje“, kako objašnjava agent osiguranja Rudi Hofman, pionir i neprikosnoveni lider u ovoj branši u SAD, sa navodno hiljadu klijenata.

Zamrzavanje umrlih – posao budućnosti (1)

Ta nova mogućnost, manje riskantna nego što je računanje na odanost bližnjih nakon smrti, doprinela je demokratizaciji krioprezervacije, ali i finansijskom osiguranju tri velike svetske institucije.

Sredstva koje traže Alcor, Kriorus i Cryonics Institute trebalo bi da, bar teorijski, omoguće očuvanje pacijenata tokom nekoliko decenija, čak i vekova, dok je cena reanimacije i dalje nepoznanica.

Ohrabrujuća perspektiva za potencijalne krioničare koji su sumnjičavi kada je u pitanju novac otkad su se tokom prvih godina krionike množili skandali: pacijenti vraćeni njihovim porodicama nakon zatvaranja preduzeća, tela odmrznuta usled nedostatka novca…

Mračno doba koje krioničari žele da zaborave, insistirajući na svom profesionalizmu i generalno nelukrativnom statutu njihovih ustanova.

„Dolazi do promene stava javnosti prema krionici: o njoj se priča ozbiljnijim tonom“, primećuje Maks Mor, čuveni američki futurista i od 2011. predsednik ustanove Alcor, svetskog broja jedan za krioničke usluge.

Fenomen koji se ogleda u uspehu njihovih ponuda: čak 968 osoba prijavljeno je za očuvanje svog mozga (80.000 dolara) ili čitavog tela (200.000 dolara).

Među njima, nalaze se i čuveni igrač bejzbola Ted Vilijams i trojica svetski priznatih profesora sa Oksforda koji su „priznali“ da su krioničari prošlog juna.

Iako još uvek nije pokušana nijedna reanimacija, Pjer Butron, kriobiologičar, procenjuje da „nismo daleko od toga, pod uslovom da tome posvetimo dovoljno sredstava i ljudi“.

Agent osiguranja Rudi Hofman, koji je i član Alcora, pun je entuzijazma: „Krionika je u stadijumu u kome je pre 25 godina bila transplantacija srca!“.