Početna Magazin Godine Društvo Ropstvo u 21. veku

Ropstvo u 21. veku

Ropstvo u 21. veku

Danas, kao i u vekovima za koje smo mislili da su ostali negde iza nas, ropstvo opstaje. Ono nije prisutno samo u zemljama trećeg svega, već ga možemo sresti i u takozvanim „razvijenim“ zemljama.

Oblici ropstva su različiti: teški fizički rad i rizički poslovi, uslužni poslovi, prostitucija, itd. U ropstvo se zapada otmicom, prisilom, ili dugovima porodice koje više niko i ne pamti kada su i kako nastali.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Neki robovi sanjaju da otplate dugove, neki ni ne znaju da su robovi jer su u ropstvu rođeni i celog života radili po 16 sati dnevno bez ikakve naknade osim nešto hrane. Povrede na radu ostaju nesanirane, bolesti haraju i svakodnevni rizici, a život čoveka manje vredi od zadovoljne mušterije, zrna zlata ili isporuke kamena ili obojenog tekstila.

Procenjuje se da danas u svetu ima najmanje oko 27 miliona robova u pravom smislu te reči – dvaput više nego što je ljudi tokom vekova ropstva odvedeno iz Afrike. Ropstva nisu oslobođeni ni stari ni deca, ni žene ni bolesni i povređeni.

– Pre 150 godina, u vreme poljoprivrede, prosečna cena jednog roba bila je trostruko veća od prosečne godišnje plate (danas bi to bilo oko 50.000 dolara u Americi). Pa ipak, danas čitave generacije porodica zapadaju u ropstvo zbog dugova koji iznose svega 18 dolara – kaže Liza Kristin (vidite njene ostale fotografije), fotograf i borac protiv ropstva danas:

– Ropstvo pravi profit od 13 milijardi dolara u svetu svake godine. Radnici bez pauze za hranu ili vodu rade 16 ili 17 sati dnevno, a zbog dehidratacije praktično nisu potrebne ni pauze za toalet.

Na fotografiji Lize Kristin (pored) prikazan je portret dečaka iz „postrojenja“ za tucanje kamena koji se vadi iz podzemnog rudnika zlata u Africi. Liza je o ropstvu svedočila i na TED konferenciji 2009. godine (pogledajte na linku).