Povodom Svetskog dana izbeglica koji se obeležava 20. juna, Komesarijat za izbeglice i migracije izdao je saopštenje koje u celosti prenosimo.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Ilustracija: Hanane, Izbeglice
Republika Srbija i ove godine dočekuje Svetski dan izbeglica kao jedna od pet zemalja u svetu sa produženom izbegličkom situacijom. Od 618.000 ljudi (266.000 iz BiH i 330.000 iz Hrvatske), koji su tokom ratova 1991.-1995. godine dobili zaštitu priznavanjem izbegličkog statusa u Srbiji, 35.295 njih još uvek se nalazi u statusu izbeglice.
Broj onih koji su i dalje u stanju egzistencijalne potrebe je daleko veći, a sličnu sudbinu deli i više od 203.000 interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije, kao i 18.000 lica koja su se raselila na području Kosova i Metohije.
Svoju humanost i poštovanje međunarodnih konvencija i standarda u oblasti ljudskih prava, Srbija je pokazala i prema nešto više od 22.000 tražilaca azila koji su tokom prvih šest meseci 2015. godine, barem na kratko, utočište potražili u našoj zemlji.
I pored enormnih napora i intenzivne podrške međunarodne zajednice, izbegličko pitanje na ovim prostorima još nije zatvoreno. Ostvareni su veliki pomaci, prvenstveno u rešavanju egzistencijalnih pitanja ove populacije i dinamici obezbeđivanja trajnih stambenih rešenja, koja poslednjih godina iznosi pet trajnih rešenja na dan. U periodu od 2008. do 2014. godine 7.800 porodica je dobilo adekvatno stambeno rešenje, dok je 6.300 porodica ekonomski osnaženo.
U prilog navedenom govore i podaci o broju kolektivnih centara. Naime, od nekadašnjih 700 kolektivnih centara sa oko 65.000 ljudi, u Srbiji postoji još 18 kolektivnih centara (osam kolektivnih centara se nalazi na teritoriji KiM) u kojima boravi 1.116 izbeglih i interno raseljenih lica. Zahvaljujući sredstvima Evropske unije i budžeta RS, svi kolektivni centri će biti zatvoreni do kraja naredne godine, a njihovi stanari će dobiti odgovarajuća rešenja.
Nadu u bolje sutra izbeglim licima dodatno uliva Regionalni stambeni program Republike Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine koji će u naredne tri godine obezbediti oko 6.500 stambenih rešenja u regionu, od čega će 4.153 porodice u Srbiji dobiti stan, montažnu kuću, paket građevinskog materijala ili seosko domaćinstvo sa okućnicom, sprovođenjem do sada odobrenih potprojekata.
Postojeća situacija bi bila svakako povoljnija da su zemlje porekla, a prvenstveno Republika Hrvatska, pokazale više volje za rešavanje brojnih otvorenih pitanja koja svakodnevno pogađaju populaciju izbeglica. Tokom nešto više od 20 godina, svega 144.000 izbeglica se vratilo u svoje zemlje porekla (75.000 u BiH i 69.000 u Hrvatsku).
Neadekvatan pristup pravima izbeglih lica iz Hrvatske u njihovim matičnim zemljama svih ovih godina je predstavljao veliki kamen spoticanja u regionu. Uprkos brojnim pomacima ostvarenim kroz proces regionalne saradnje i dalje su aktuelna nerešena pitanja dospelih a neisplaćenih penzija, dinarske i devizne štednje, 40.000 oduzetih stanarskih prava, izostanak obnove više od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gde nije bilo ratnih dejstava i oko 8.000 kuća na područjima zahvaćenim ratom, kao i povrata oduzetog poljoprivrednog zemljišta.
Ono što je posebno zabrinjavajuće je izostanak adekvatnog odgovora nadležnih institucija Republike Hrvatske na porast broja incidenata zasnovanih na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsustvo zaštite srpskog jezika i pisma.
Uprkos drugačijem formalno-pravnom statusu, interno raseljena lica sa Kosova i Metohije takođe se suočavaju sa nemogućnošću povratka na svoja ognjišta. Povratak na KiM je ostvarilo manje od pet odsto od ukupne populacije interno raseljenih.
Glavne prepreke održivom povratku predstavljaju: bezbednosna situacija, nedostatak adekvatnog i efikasanog mehanizama za zaštitu i pristup pravima, nerešeno pitanje povrata imovine, nemogućnost korišćenja uništene, uzurpirane stambene i poljoprivredne imovine, nedovoljno fondova za rekonstrukciju ili izgradnju kuća povratnicima, otežani pristup javnim službama i mogućnost upotrebe svog jezika, odsustvo ekonomskih mogućnosti koje bi podržale povratak, kao i komplikovane procedure povratka.
Republika Srbija, kao zemlja tranzita, beleži iz godine u godinu povećan priliv tražilaca azila iz ratom zahvaćenih zemalja Azije i Afrike. Ove godine brojevi su viši nego ikad za naše prilike, pa je do kraja maja čak 22.182 lica zatražilo azil u Republici Srbiji. Od ovog broja, smeštaj u centrima za azil zatražilo je svega 5.770 ljudi. Republika Srbija u ovom trenutku intenzivno radi na unapređenju sistema azila i njegovom usklađivanju sa standardima i zakonodavstvom Evropske unije.
Komesarijat za izbeglice i migracije se i ovom prilikom zahvaljuje međunarodnim organizacijama i svim donatorima na ukazanoj podršci i uloženim sredstvima za poboljšanje života izbegličke populacije, kao i na naporima u borbi za uspostavljanje mehanizama za sveobuhvatno i pravedno rešavanje preostalih otvorenih pitanja regionalnog procesa, uz naglasak na prioritetnost nastavaka aktivnosti na sprovođenju aneksa E i G Sporazuma o sukcesiji i rešavanju preostalih pitanja otvorenih u okviru procesa regionalne saradnje.