Početna Magazin Godine Društvo Priča o knjizi: Stanovanje sirotinje u Beogradu 1919-1941

Priča o knjizi: Stanovanje sirotinje u Beogradu 1919-1941

Tadašnji urednik Beogradskih opštinskih novina, Slobodan Vidaković, zapisao je: „Beograd je do Prvog svetskog rata bio grad činovnika, a posle rata grad sirotinje“

Knjiga Život na ivici, arhitekte Zlate Vuksanović Macure, 2012. godine dobila je nagradu na Salonu urbanizma i nagradu Ranko Radović, a 2013. i nagradu Salona arhitekture. Knjiga je naročito zanimljiva jer se bavi „zaboravljenima“, ne samo od nas danas, već i od savremenika.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

– Nisu samo bogati živeli na Terazijama. Tu ste mogli da nađete najveću sirotinju, kao i u blokovima oko Knez Mihailove, ili na Dedinju. Pomešanost sirotinjskog i bogatog sveta bila je prisutna. Naravno, postojali su i izrazito sirotinjski krajevi: Jatagan mala, Pištolj mala, Dušanovac, odnosno Predgrađe Petra Mrkonjića (sada početak Braće Jerkovića), Voždovac, Savinac, Grantovac… – priča autorka.

– Može se reći da je bilo između 70 i 80 odsto siromašnog stanovništva koje je jedva sastavljalo kraj sa krajem. Tadašnji urednik Beogradskih opštinskih novina, Slobodan Vidaković, zapisao je: „Beograd je do Prvog svetskog rata bio grad činovnika, a posle rata grad sirotinje“.

– Do Prvog svetskog rata Beograd je imao oko 100.000 stanovnika, a pred Drugi svetski rat oko 300.000. Delom su to bile izbeglice, ali je bilo i onih iz jednako siromašne Srbije i iz drugih siromašnih krajeva.

Više o knjizi, o tome kako su i koji bogataši pomagali sirotinju, kako su izgledali karakteristični sirotinjski stanovi i gde se mogu videti i danas, pročitajte u intervjuu koji je autorka svojevremeno dala za NIN.