Samostalno određivanje poreza na imovinu od strane lokalnih samouprava već pokazuje prve znake nelogičnosti u primeni. To, naravno, znači paušalnu procenu vrednosti, bez ikakvih vidljivih kriterijuma.
Izmene Zakona o porezu na imovinu i prateće povećanje poreza, već pokazuje prve znake nelogičnosti u primeni. Bivša savetnica ministra finansija Milica Bisić, kaže da je građanima, preduzećima i preduzetnicima ostavljena mogućnost da se žale, i dodaje da bi trebalo formirati zajedničku komisiju za usaglašavanje kriterijuma. A dotle…
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
– Ovo je praktično jedna parcela! Za deo koji pripada Pećincima cena je 1.800 dinara, a za staropazovski deo 300 dinara po kvadratu! Porez za njivu od 16.000 kvadrata, koja se vodi kao građevinsko zemljište, a do nje ni put nije stigao, treba da platim 29 miliona dinara. Po toj ne mogu ni da je prodam! – priča sagovornik Blica Nedeljko Z. iz Beograda.
Pored toga, opština Pećinci plac je svrstala u drugu, a Stara Pazova u treću zonu. Prema Zakonu o porezu na imovinu, lokalnim samoupravama data je puna samostalnost u odlučivanju visine poreza. U Novom Sadu cena kvadrata građevinskog zemljišta u prvoj zoni skuplja je 1.000 dinara nego u Beogradu, a u drugoj čak 13.000 dinara po kvadratu!
U opštini Novi Bečej kvadrat najkvalitetnijeg zemljišta procenjen je na 460 dinara, a u Vrbasu preko 1.000 dinara. Kako i dolikuje (?), u Beogradu porez na kvadrat u prvoj zoni košta oko 500 evra.