Plućna hipertenzija, jedna od retkih, ali teških bolesti, dovodi do toga da srce pacijenta kuca kao srce sedam aktivnih sportista. Smrtnost je još uvek velika, pre svega, zbog nedostatka preventive.
U Beogradu je 25. februara 2022. godine održan skup u susret Svetskom danu retkih bolesti koji se obeležava 28. februara. Na skupu su stručnjaci i oboleli javnost upoznali sa plućnom hipertenzijom – kakva je to bolest, kako se leči i kako se pacijenti nose sa njom. Skup je organizovala kompanija MSD Srbija.
U Srbiji je dostupno 12 lekova za obolele od plućne hipertenzije. Kako piše Politika, zahvaljujući tim lekovima, smrtnost se može smanjiti za 43 odsto.
U poslednje tri godine lečenje PH pacijenata bilo je otežano zbog manjka lekara jer su morali da budu u kovid bolnicama.
Doktor Arsen Ristić sa Klinike za kardiologiju UKC Srbije ukazao je na to da je plućna hipertenzija kompleksan sindrom. To je, objašnjava, teška progresivna bolest koja opterećuje srce i stvara napore pri pokretima.
Značajno je, smatra dr Risitć, što je poslednjih godina podignuta svest o ovoj bolesti. U tome, kaže, pomažu i kolege sa VMA.
Ključni napredak u lečenju je, kako je naglasio – razumevanje i dobar redosled primene lekova za pacijente.
„Oni koji su radno aktivni više se zamaraju i potreban im je kiseonik, a kombinacija biomarkera i dobrog ultrazvučnog pregleda, kao i uspešna saradnja pulmologa i kardiologa daju rezultate“, kaže dr Ristić.
Poslednjih godina, ispituje se trojna terapija. Dr Ristić je objasnio da je ova terapija, zahvaljujući Fondu za retke bolesti, uključila lekove i za PH bolesnike. Time je najtežim pacijentima pružena dodatna šansa.
Plućna hipertenzija – retka bolest
Doktorka Sanja Dimić Janjić sa Klinike za pulmologiju UKC Srbije kaže da je plućna hipertenzija retka bolest koja povećava pritisak u plućnoj arteriji. To se odražava na kardiovaskularni i respiratorni sistem.
Simptomi se javljaju pri naporu. Među njim asu najčešći: kratak dah, bol u grudima, slabosti, a u najtežim slučajevima i oticanje nogu i trbuha. Oko 75 posto pacijenata ima otežano disanje.
„Rano otkrivanje i rano započinjanje lečenja poboljšava kvalitet života i ukupno preživljavanje ovih bolesnika“, rekla je.
Navela je da u Evropi, kao i u Srbiji, oboli oko 50 – 60 pacijenata na milion stanovnika godišnje.
Za mnoge, plućna hipertenzija – neizlečiva bolest
Danijela Pešić iz Udruženja Plućna hipertenzija Srbija od druge godine se leči od ove bolesti. Objašnjava da se svakodnevno suočava sa teškim izazovima kao što su zamaranje i gušenje.
„Naše srce radi kao srce sedam aktivnih sportista. Do pre pet godina nije bilo nikakve terapije i to je uticalo na naš kvalitet života. A moj je tada bio usmeren na kuću i hitnu pomoć.“
Sada ima novi život, navela je, zahvaljujući sedam dostupnih terapija. Naglašava da je lečenje 50 posto a druga polovina je želja za životom.
„Znam PH pacijente koji su sada zdravi. Idemo ka tome pacijenti prestaju da umiru, i da dobijamo izlečenje u vidu transplantacije pluća“, rekla je.
Nažalost, za veliku većinu pacijenata plućna hipertenzija je i dalje neizlečiva bolest.
Izvor: Politika
Fotografija: kalhh sa Pixabay