Tomasa Rojena iz okoline Frankfurta, matematika je interesovala prvenstveno u vezi sa njegovim nekadašnjim poslom statističara. Ali je on svom poslu, očigledno, bio veoma posvećen. Leta 2014, dok je prao zube, sinulo mu je jednostavno rešenje decenijama nerešenog matematičkog problema. Isprva, niko nije ni primetio njegov rad. Neki se i danas čude: jednostavno, ali tačno rešenje.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Na fotografiji: Tomas Rojen
Nekadašnji statističar u farmaceutskoj kompaniji, Rojen je rešio problem poznat kao Gausova nejednakost korelacije (GCI). Teorema se može predstaviti na sledeći način: ako strelicama pikada gađate dve slike koje se preklapaju, na primer krug i pravougaonik, verovatnoća da ćete pogoditi presek te dve slike biće jednaka ili veća od umnoška verovatnoće da ćete pogoditi pravougaonik s verovatnoćom da ćete pogoditi krug.
U teoriji verovatnoće, inače, važi pravilo da je verovatnoća da će se dva nezavisna događaja istovremeno dogoditi jednaka verovatnoći jednog događaja pomnoženom s verovatnoćom drugog.
U svojoj potrazi za dokazom, Rojen se vratio korenima u farmaceutskoj industriji i korenima same Gausove nejednakosti korelacije. Naime, američki statističar Oliv Dan još je 1959. koristio GCI kao formulu za računanje raspona u koje će s određenim verovatnoćama pasti neke vrednosti.
Rojen je otkrio da bi se ovako formulisana GCI mogla generalizovati tako da ne važi samo za gausijanske raspodele slučajnih varijabli, već i za opšte statističke podatke povezane s kvadratima gausijanskih distribucija.
Iako su Rojenov rad osporavali brojni matematički stručnjaci, on je odlučio da ga ipak predstavi i to u opskurnom indijskom statističkom časopisu.
„Navikao sam da me matematičari s najboljih nemačkih univerzita ignorišu. Nisam baš previše nadaren za rad putem društvenih mreža s drugim naučnicima. To mi nije važno za kvalitet života“, rekao je za on časopis „Kvanta“.
Dokaz da je je teorija tačna
Za Rojenov rad saznala su dvojica poljskih matematičara, Rafal Latala i njegov student Darijus Matlak. Oni su svoj komentar napisali i objavili ga na stranici arXiv.org na kojoj se često objavljuju radovi iz matematike, fizike i informatike. Zahvaljujući ovoj objavi, matematička zajednica poslednjih meseci konačno je postala svesna i priznala da je Rojenov dokaz tačan, piše Indipendent.
Izvor: Blic
Fotografija: Quanta Magazine