Muškarci i žene obrađuju bol putem različitih ćelija, sugeriše novo istraživanje sprovedeno na miševima.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Fotografija: Scena iz filma „Komplikovano je…„
Rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Nature Neuroscience, mogli bi da pomognu naučnicima u razvoju nove generacije lekova protiv hroničnih bolova, a hronični bol je najrasprostranjeniji zdravstveni problem sa kojim se ljudi suočavaju.
„Istraživanje je pokazalo da muškarci i žene imaju drugačiju osetljivost na bol i da više žena pati od hroničnog bola. Međutim, vladala je pretpostavka da je put kojim se bol obrađuje isti kod oba pola“, kaže za Futurity koautor istraživanja Džefri Mogil, profesor istraživanja bola na MekGil univerzitetu (Kanada) i direktor Alan Edvards centra za istraživanje bola.
„Saznanje da biološka osnova za bol može biti fundamentalno drugačija kod muškaraca i žena postavlja važna istraživačka i etička pitanja, na koja treba odgovoriti ako želimo da smanjimo patnju.“
Mogil i njegove kolege su otkrili da je dugogodišnja teorija da se bol prenosi od mesta povrede ili upale kroz nervni sistem pomoću ćelija imunosistema nazvanih mikroglija, tačna samo kad su u pitanju muškarci. Uticanje na mnoštvo različitih načina na funkcionisanje migkroglija efikasno je blokiralo bol kod muških miševa, ali nije imalo nikakvog uticaja na ženke.
T-ćelije, sasvim drugačija vrsta imunoćelija, izgleda da su odgovorne za pokretanje uzbune zbog bola kod ženskih miševa. Međutim, ostaje nepoznato kako tačno dolazi do ovoga.
„Razumevanje puteva bola i polnih razlika apsolutno je neophodno kako bismo osmislili novu generaciju sofisticiranijih, preciznijih lekova protiv bola“, kaže koautor istraživanja Majkl Salter, profesor na Univerzitetu u Torontu.
„Verujemo da miševi imaju nervni sistem veoma sličan ljudskom, naročito kada su u pitanju osnovne evolucione funkcije kao što je bol, tako da nam ovi nalazi govore da postoje važna pitanja o razvoju lekova za tretiranje bola kod ljudi.“
Do otkrića je inače došlo jer su u većoj meri uključene ženke životinja u preklinička istraživanja. Američki nacionalni institut za zdravlje nedavno je predstavio novu politiku, sličnu onoj koja je već na snazi u Kanadi, u kojoj se zahteva korišćenje ženki životinja i ćelijskih linija u prekliničkim istraživanjima.
„Prethodnih 15 godina, naučnici su mislili da mikroglia kontroliše jačinu bola, ali ovaj zaključak bio je zasnovan na istraživanjima u kojima su korišćeni skoro isključivo miševi mužjaci“, kaže Mogil. „Zaključak ovog istraživanja je savršen primer zašto je ova politika, i veoma pažljivo osmišljeno istraživanje, od suštinskog značaja ako želimo da koristi od nauke ima svako.“