Statističari ukazuju da je načinjena ozbiljna greška početkom 20. veka, kada su zanemareni efekti španske groznice, koja se uvukla u sve kasnije proračune očekivanog životnog veka ljudi
Španska groznica ili španski grip*, možda i prva svetska epidemija (pandemija) pogodila je veliki deo sveta 1919. godine (januar 1918. – decembar 1920), odmah nakon užasa Prvog svetskog rata. Bolest je nosila milione života samo u Evropi, a britanski statističari utvrdili su kakve je posledice ostavila na današnji penzioni sistem.
Naime, visoka stopa smrtnosti (van bojnog polja) bila je jedan od faktora koji su uzimani u obzir kada su rađena predviđanja dužine života ljudi i prve ozbiljne konstrukcije penzionih planova. Još jedan faktor bio je broj novorođenih.
Međutim, statističari sada kažu kako je načinjena ozbiljna greška jer u obzir nisu bili uzeti veliki efekti koje je pandemija španske groznice na broj rođenih u 1919. godini, te se računalo sa manjim brojem ljudi.
Ova greška ostala je negde u statističkim tabelama, a krajnji rezultati decenijama su služili kao osnova za planiranje penzija.
Tako je podcenjen broj 80-godišnjaka početkom 20. veka jer su u prosek njihovog životnog veka uzeti i njihovi vršnjaci i roditelji koji nisu preživeli špansku groznicu, piše Financial Times.
*Španski grip zarazio je 500 miliona ljudi u svetu, uključujući i udaljena pacifička ostrva pa čak i istraživače na Arktiku. Ubio je između 50 i 100 miliona ljudi, tj. između tri i pet odsto svetske populacije u to vreme.