Početna Magazin Godine Izložba koju želite videti: Staklo – Tragovi vremena u pesku

Izložba koju želite videti: Staklo – Tragovi vremena u pesku

Izložba koju želite videti: Staklo – Tragovi vremena u pesku

Početkom decembra u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu održava se izložba o staklu, tom „sasvim običnom“ materijalu koji naš svet čini toliko posebnim. Ne propustite priliku da dođete, sami, sa decom ili unucima, jer izložbe u ovom muzeju uvek donose mnogo iznenađenja za sve generacije.

Beograd će od 2. do 11. decembra 2015. godine biti bogatiji za jednu izložbu – i to kakvu! Publika će prvi put na jednom mestu imati prilike da vidi istoriju i današnju primenu plemenitog materijala koji nastaje topljenjem peska i predstavlja nezamenjiv deo naše istorije, razvoja, i današnjice.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Napomena: u subotu 4. decembra u 12 časova, u predvorju izložbe majstor vitraža Aleksandar Đorđević vodiće besplatnu radionicu vitraža.

izlozba-staklo-muzej-nauke-tehnike-beograd-kruksova-cev
Slika: Kruksova cev (preteča katodnih cevi za ekrane televizora), prva polovina 20. veka, nalazi se u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu

Na otvaranju će nastupiti Lazar Bojičić na staklenoj harfi (sviranje na „čašama“), sa programom: „Bože pravde“ (Davorin Jenko), Muzika iz filma Hari Poter – „Hedvigina tema“ ( Džon Vilijams), „Ples šećerne vile“ – odlomak iz baleta „Krcko Oraščić“ (P.I. Čajkovski), muzika iz serije „Igra Prestola“ (Ramin Đavadi) i „Kako bude biće“ (Bitlsi).

Na sajtu Muzeja nauke i tehnike o izložbi piše:

Izložba Staklo posvećena je istorijskom razvoju tehnologije proizvodnje stakla kao materijala, kako prirodnog tako i industrijskog porekla, na teritoriji Srbije. Izložba je prva u nizu izložbi Muzeja nauke i tehnike planiranih u cilju promocije novoformiranog stručnog Odseka materijali i tehnologija, kao i da se posetiocima približi značaj i raznovrsnost materijala i tehnologije u savremenom svetu.“

„Staklo je materijal koji je prvobitno korišćen u prirodnom stanju, a danas se masovno proizvodi. Tehnologija stakla, njegova proizvodnja i namena, menjali su se tokom istorije. Danas je njegova upotreba gotovo neograničena zbog njegovih prirodnih svojstava, kao i onih koja se mogu projektovati u cilju dobijanja specifičnih karakteristika. Bez stakla je gotovo nemoguće zamisliti život savremenog čoveka.

Na izložbi su prikazani primeri prirodnog stakla, kao i muzejski eksponati iz antičkog, srednjovekovnog i savremenog perioda izrađeni od stakla. Istorija staklarstva u Srbiji predstavljena je na primerima staklare Avramovac, fabrike stakla Nacka Jovanovića iz Jagodine, Srpske fabrike stakla – Paraćin, Industrije stakla – Pančevo i kompanije Svarovski, kao i tehnologije koje su korišćene prilikom njegove izrade i oblikovanja.

Izložbu prati katalog sa pregledom istorijskog razvoja tehnologije proizvodnje stakla i staklarstva, objašnjavajući strukturu i svojstva stakla, prirodnog i industrijskog porekla.“

Autor izložbe: Zoran Lević
Autor postavke: Marko Jovanović

Svečano otvaranje je u sredu 2. decembra 2015. godine u 18 časova,
Muzej nauke i tehnike – Galerija „Aleksandar Despić“, Skender-begova 51.
Izložbu će otvoriti dr Irena Živković, docent na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.

Umesto preporuke…

Međutim, s obzirom da smo mi iz Penzina poslednjih godina redovno posećivali ovaj muzej i pratili njegove aktivnosti, moramo dodati još ponešto…

Muzej nauke i tehnike u Beogradu već godinama je jedan od najdinamičnijih muzeja u Srbiji zahvaljujući posvećenom timu kustosa koji u skoro nemogućim uslovima otima od zaborava industrijsko nasleđe, tehnologiju, predmete i materijale, koji čine karakteristična i posebna dostignuća svog vremena.

Pored toga, ovi entuzijasti naročitu pažnju posvećuju promociji nauke i tehnike, kroz tribine i predavanja iz raznih oblasti, namenjenih stručnjacima i radoznaloj publici.

Ali, možda i najdragocenija aktivnost ovog muzeja jeste trud koji se ulaže u promociju i podsticanje kulture nauke i tehnike kod dece – interaktivnim postavkama, „džinovskim“ prikazima planeta, projekcijama, „krivim“ sobama, i drugim „čudima“ uz koje će deca učiti na jedini način na koji nešto zaista i može da se nauči – igrom.

Zato, čak i ako ne stignete da pogledate ovu izložbu, u ovom muzeju uvek možete posetiti i stalne postavke koje će vas oduševiti svojim sadržajem, prezentacijom, pažnjom sa kojom su sakupljane i konzervirane, i izaći ćete iz muzeja sa utiskom da ste bili u nekom drugom vremenu, u nekom drugom gradu, u nekoj drugoj državi, gde se zaista ulaže, i trud i novac, u kulturu i nauku.

Kada novca nema, ostaje trud, a malo je primera u Srbiji da je uloženo toliko truda i ljubavi, kao što je to Muzej nauke i tehnike, jer…

Podsetimo, kao i svi ostali radnici u javnim ustanovama, i zaposlenima u Muzeju nauke i tehnike smanjene su (ionako poražavajuće) plate… i dnevnice.

Dnevnica kustosa Muzeja nauke i tehnike podrazumeva put u bilo koji deo Srbije, u potrazi za mašinama, računarima, elementima proizvodnje davno ugašenih fabrika. Tamo, u polupraznim, očerupanim hladnim i prokislim halama, oni traže da spasu šta se spasti može, dovijaju se kako da ono što nađu transportuju, zatim kako da ga zaštite i pokažu, makar ponekad, kad ni prostora nemaju.

Kustosi Muzeja nauke i tehnike su ljudi koji industriju Srbije čuvaju od zaborava, kad već nema ko da je koristi. Da njih nema, našim unucima ne bismo znali da objasnimo da se i ovde nekad nešto pravilo i popravljalo, da računare nisu izmislili ni Bil Gejts ni Stiv Džobs, da stvari oko nas nastaju tako što ih čovek zamisli, smisli kako da ih napravi, napravi čime će da ih napravi, a tek ih zatim pravi i koristi.

Zato, čak i ako ne stignete da pogledate ovu izložbu, ugrabite prvu priliku da se prošetate do stare zgrade elektrodistribucije na Dorćolu. Iza neugledne fasade sačekaće vas divni magični svet velikih igračaka, predaka naših pametnih telefona, šporeta, automobila, pisaćih mašina i fotoaparata, računara od „dva sprata“, muzičkih instrumenata, starih zubarskih ordinacija, i još mnogo toga.

A kad se vratite iz Muzeja nauke i tehnike, ako se setite, svratite ovde, da kažete i drugima da li smo vas lagali…

___________

Muzej nauke i tehnike možete pratiti i na Fejzbuku (na linku)